Monitoring reforme javne uprave koji je Transparency International BiH (TIBiH), u suradnji s Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN), proveo u institucijama svih razina vlasti u BiH pokazao je da generalno nije došlo do značajnijih promjena u odnosu na prošlu godinu.
Monitoringom je obuhvaćeno po 15 institucija svih razina vlasti, a vršiteljica dužnosti izvršnog direktora TIBiH Lejla Ibranović istaknula je danas novinarima da ipak postoji razlika u radu među institucijama na državnoj razini entitetskih institucija, javlja Fena.
- Državne institucije mnogo su više radile na proaktivnoj transparentnosti i unapređenju institucionalnih kapaciteta. Zabrinjavajuće je što se preporuke revizora u kontinuitetu ignoriraju, a ne postoje postupci za utvrđivanje mehanizma odgovornosti i nepostupanje po revizorskim izvješćima, kaže ona.
Kao važno spomenula je izrazitu netransparentnost o pitanju proračuna te činjenicu da, kako je kazala, institucije ne objavljuju ni revizorska izvješća niti godišnja izvješća o radu.
Konstatiran je i konstantan porast javnog duga od 2008. do 2015. godine, oslanjanje pretežno na donatorske fondove, djelomična razvijenost kapaciteta institucija za internu reviziju, financijsko upravljanje, unutarnju kontrolu, te nedovoljna financijska disciplina.
Za oblast transparentnosti, odgovornosti i integriteta kaže da nije zadovoljavajuća, te da po istraživanju dvije trećine institucija ne objavljuje informacije vezane za njihov rad. To se, kako je kazala, odnosi na proračinske podatke i objavljivanje sistematizacije radnih mjesta.
- Od 30 institucija tek pet ih ima objavljene informacije o proračunu, a nijedna institucija ne objavljuje podatke o izvršavanju proračuna, kaže ona.
Ibranović podsjeća da je Reformskom agendom, između ostalog, utvrđeno da će biti izvršena i svojevrsna racionalizacija i reorganizacija javne uprave.
- Važno je osigurati da u javnu upravu budu zapošljavani najkvalitetniji kadrovi, a ne podobni kao što je to slučaj dosad. Važno je i da se proces prijema u državnu službu unaprijedi kao i njegova transparentnost, objektiviziraju kriteriji koje natječajne komisije koriste pri zapošljavanju, smatra ona. Mišljenje je da je moratorij na zapošljavanje, kao jedna od mjera predviđena i reformskom agendom, jedan od načina kojim se može postići racionalizacija javne uprave.
Koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan zadovoljan je istaživanjem TIBiH i CIN-a, te izražava zanimanje da Ured za reformu javne uprave bude lider u tom projektu i svojim primjerom pokaže da se može brzo, ako institucije i njihovi rukovoditelji hoće, doći do potpune transparentnosti svih podataka koji su od interesa za javnost i stanovništvo.
Najavio je novu strategiju za reformu javne uprave za razdoblje 2016. - 2020. te kazao da bi, po Reformskoj agendi i aktivnostima koje proizilaze iz tog dokumenta, do šestog, odnosno devetog mjeseca mogla biti završena i strategija i akcijski plan.
- Cijeli proces ovisit će od podrške svih razina vlasti. Želim vjerovati da će strategija biti usvojena, ali to podrazumijeva i niz konkretnih aktivnosti. Moraju se ispuniti svi uvjeti, a to nije jednostavno. Želimo da to ide mnogo intenzivnije, brže i kvalitetnije, kazao je.
Kao posebno važnom Ćuzulan je označio proračunsku transparentnost i istaknuo da to mora biti u interesu stanovništva.
- Reforme koje su pred nama, od prvorazrednog su interesa za građane, gospodarstvo i javnost u cjelini, a nova strategija ide u tom pravcu. Zato građani moraju vršiti stalan pritisak da se reforme provode, da prepoznaju svoj interes u svemu tome, a da institucije koje rade na tim poslovima imaju našu podršku, kazao je.
TIBiH i CIN prezentirali su rezultate monitoringa javne uprave na konferenciji u Sarajevu koja je dio projekta podržanog od Švedske međunarodne agencije za razvoj i suradnju (SIDA) i vlade Danske, a cilj je veće sudjelovanje organizacija civilnog društva u reformskim procesima.
