Hrvatska sa subotnjih 8817 novozaraženih ima novi pandemijski rekord aktivno zaraženih – 42.242 s tim da nikad nismo imali četiri dana zaredom više od 43 posto pozitivnih iako testiramo nikad više. Istodobno, u subotu smo bili na 19.150 samoizolacija, što je nikad gori omjer, 0,9 izolacija na dvije zaražene osobe.
U najgorim danima prosinca 2020., kad smo dosegli najviše, 25.720 aktivno zaraženih, imali smo 63.908 samoizolacija, s tim da smo u epidemiološki ležernijim danima na jednog zaraženog imali i četiri izolacije. Očigledno je da testiranje, ako više uopće može pratiti širenje virusa koji se udvostručuje svakih oko 48 sati, prilično izgubilo epidemiološku svrhu. Doduše, da imamo kapaciteta za praćenje virusa, ubrzo bismo imali stotinu tisuća zaposlenika izbačenih iz radnih procesa, što bi dovelo do priličnih gospodarskih poremećaja, a da ne govorimo što bi to značilo za zdravstveni sustav.
I Slovenija, s relativno sličnim brojem zaraženih, u subotu 4468 i 39,8 posto pozitivnih, postrožila je mjere. Negativan test za ulazak u Sloveniju bez karantene od ponedjeljka će vrijediti 48 sati od uzimanja brisa, a brzi antigenski 24 sata, prenosi Hina. Javni prijevoz dostupan je samo onima koji su cijepljeni, preboljeli COVID-19 ili imaju negativan test, uz obveznu masku. Ograničen je broj putnika na sjedećim mjestima uz nužnu distancu na stajaćim, a za provedbu su zaduženi prijevoznici. Njihovi epidemiolozi strahuju i od 10.000 zaraza dnevno. Slovenija ima 538 hospitaliziranih i 156 na intenzivnoj skrbi, a mi 1820 i 249 na respiratoru.
U protekla 24 sata u svijetu je 2,7 milijuna novozaraženih, triput više od vrhunca u prethodnim valovima, s tim da je stvaran broj i u zemljama koje masovno testiraju znatno veći. Značajniji proboj virusa svijet bilježi od 28. prosinca s 1,3 milijuna zaraženih, što očigledno ima veze s blagdanskim okupljanjima, obiteljskim i turističkim putovanjima, što je koincidiralo baš kad je brzošireća omikron-varijanta virusa počeka dominirati zapadnom Europom, SAD-om, a sada već i diljem svijeta. Čak 92 zemlje, po podacima Worldometera, imaju više od tisuću infekcija, a 27 više od 10.000. U 166 zemalja svijeta s tjednim porastom zaraza, u 155 je 20 posto i više, u 89 barem duplo više, u 48 dvaput te 31 zemlji triput i više... Doduše, u nizu zemalja to povećanje je na malom broju zaraženih, ili još beznačajno u omjeru na broj stanovnika iako, recimo, Filipini imaju porast od 3296 do 47.827 slučaja, ili Indija sa 66.147 na 387.582.
Izuzev malih državica, Irska je vodeća s 27.926 potvrđenih zaraza na milijun stanovnika u proteklih sedam dana, Cipar 24.887, Grčka 24.331, Crna Gora 23.706, Francuska 22.28, Danska 21.775, Island 21.106, UK 18.528, Portugal 17.754, Švicarska 16.903. Italija 16.477, Malta 16.252, Španjolska 16.123, SAD 12.861, Australija 12.392, Luksemburg, Zelenortsko otočje, Reunion, Argentina, Belgija, Švedska i Hrvatska s 8819 s tim da smo izostavili dvadesetak državica.
Da, virus se vrtoglavo širi u visokoprocijepljenim zemljama jer omikron-varijanta probija i zaštitu od dvostrukog cjepiva, u porastu su i hospitalizacije, ali svugdje u znatno manjem omjeru od ranijih valova te s nerazmjerno velikim udjelom necijepljenih, osobito na intenzivnim odjelima. Brojke jasno govore o korisnosti cijepljenja, osobito boosterom, što god tvrdili manipulatori.
U Hrvatskoj smrtnost ipak pada
Smrtnost u svijetu nije u porastu, oko 7000 dnevno, nasuprot vrhuncima od oko 17.000 lani u siječnju, pa 15.000 u travnju, 11.000 u kolovozu i oko 8000 u studenome. Taj trend pada smrtnosti koincidira s kampanjom cijepljenja. Zasad nije uočljiv zabrinjavajući porast smrtnosti ni u zemljama u kojima je omikron varijanta dominantan soj. Recimo, Kanada i UK bilježe na 7-dnevnoj razini povećanje od 104 i 56 posto, ali to je još uvijek 8 i 16 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a sličnu relativno malu smrtnost ima i Argentina uz 47-postotno povećanje, Južna Afrika (37), Španjolska (33), Portugal (21), Italija (19), Francuska (16 posto)... Potonje dvije države imaju najveću smrtnost od navedenih unazad sedam dana 20 i 22 smrti na milijun stanovnika. Hrvatska ima 14-postotni pad, ali smo sedmi u svijetu sa 67 mrtvih na milijun stanovnika iza San Marina, Monaka, Trinidada i Tobaga, Gruzije, Poljske i Bugarske.
