Rast cijena i inflacija u proteklih nekoliko mjeseci doveli su do značajnog udara na životni standard stanovništva u cijeloj Europi, pa tako i u BiH te okruženju. Za razliku od Zapada, gdje su države povukle niz mjera kako bi olakšale život građanima, u BiH se sve svelo na jednokratne pomoći dijelu stanovništva, piše Večernji list BiH.
Međutim, činjenica je da je kriza pogodila sve. Obitelji imaju sve manje novca na raspolaganju.
Kako preživljavamo
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjoj razini zabilježen je prosječan rast cijena od 15,8 posto. Prosječni rast cijena u lipnju zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 23,4 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,1 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 14,1 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 9,1 posto i zdravstva za 1,4 posto. Prijevoz je poskupio za 34,5 posto.
Građane je najviše pogodilo poskupljenje onoga što je najviše poskupjelo i bez čega ne mogu - hrane i goriva. U lipnju prošle godine četveročlanoj obitelji za život su bile potrebne 2042,34 KM, a u istom mjesecu ove godine 2640,21 KM. Dok su troškovi života četveročlane obitelji rasli za nekoliko stotina maraka, prosječna plaća veća je za samo 90 KM. S 990 KM porasla je na 1080 KM, što nije ni blizu dovoljno za pokrivanje troškova. Najviše poskupljuju osnovne životne namirnice te kupnja svakim danom postaje novi izazov. Cijene kruha, mlijeka, mliječnih proizvoda, mesa i ulja dosegnule su rekordne iznose, što je dodatno promijenilo i potrošačke navike građana. Potrošačke navike se mijenjaju već nekoliko posljednjih godina i karakteriziraju se u odricanju.
- Iz mjeseca u mjesec smanjujem popis za kupnju i opet, kad dođem na blagajnu, račun je svaki put sve veći. Doslovno kupujemo samo osnovne artikle, pa nam je i kutija keksa jednom mjesečno postala luksuz - kaže nam kućanica koju smo sreli na izlazu iz trgovačkog centra. Iako ih teško podnosimo, na poskupljenja i pad standarda smo navikli. Građani uglavnom trpe i šute. Međutim, ovoga su ljeta oni koji dolaze iz dijaspore, posebice oni koji zbog pandemije to čine nakon dvije godine, šokirani cijenama.
- Sve je poprilično skupo i sad se dobro gleda gdje će se utrošiti bilo koja marka. Budući da živim u Kanadi, vidim kako je od prošle godine sve poprilično poskupjelo - kaže gospođa koja je na odmoru u Bosni.
- Dolazili su mi rođaci iz Amerike, zadnji put bili su tu 2019. godine te zbog korone nisu dolazili. Ostali su u šoku vidjevši cijene ovdje, a najviše su ih iznenadile one goriva. Pitali su nas kako ljudi ovdje uopće žive uz ovakve cijene i male plaće - priča nam jedna Mostarka. Sličnih je primjera ove godine jako puno. Oni koji dolaze iz Njemačke, a kojih je i najviše, šokirani su cijenama hrane. - Ovdje cijene nisu normalne, pa za manje novca kupim hranu i kućne potrepštine u Njemačkoj nego ovdje. Sve se više pitam kako ljudi u BiH, koji žive od plaće, uopće preživljavaju.
Velika razlika
Što više vrijeme prolazi, sve sam sigurniji u odluku odlaska s obitelji. Tamo se barem za hranu ne moram misliti, a ovdje se to mora - govori gospodin koji je u Hercegovinu stigao na odmor iz Njemačke, gdje je otišao prije sedam godina. Koliko su cijene porasle, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH za lipanj prošle i ove godine.
Cijena kilograma riže prosječno je rasla za 90 feninga. Riža je u lipnju ove godine prosječno stajala 4 KM, a prošle 3,10 KM. Kruh od pšeničnog brašna u prosjeku je skuplji za 80 feninga, dok je cijena kilograma pšeničnog brašna veća za 60 feninga.
Drastično su rasle i cijene mesa. Lani u lipnju kilogram junetine bez kosti stajao je 13,50 KM, a ove 18,20 KM. Svinjetina s kosti lani je stajala 8 KM, a ove je godine 9,10 KM. Za oko 6 KM poskupio je i tvrdokorni sir. Lani su za njega bh. građani izdvajali 11,30 KM, a ove godine 17,10 KM. Za ulje se u lipnju izdvajalo dvostruko više novca nego lani. Litra ulja lani je stajala 3 KM, a sada je 5,70 KM. Šećer je s 1,20 KM poskupio na 2,10 KM, a za oko 3,50 KM u prosjeku je skuplji i kilogram kave. •
