Nakon niza inovacija u proizvodnji juga Hercegovine stigao je i izvorno južnoamerički batat koji još zovu i slatki krumpir. Podsjećamo, u posljednjih 20-ak godina u masovnu proizvodnju uvedeni su cvjetača, brokula, grašak, tikve, pa aronija, kupina, malina... Batat su na oglednoj površini sadila dvojica članova Poljoprivredne zadruge “Matica” iz čapljinskoga naselja Višići, piše Večernji list BiH. Ovih dana batat je na svojoj njivi vadio Vlatko Maslać.
S vodom biti oprezan
- Desetak godina radili smo pomalo, u posljednje dvije-tri godine vidjeli smo da ima potražnje, pa sam s kolegom iz zadruge odlučio povećati proizvodnju. Došli smo tako do nove sorte koja je trenutačno najtraženija na europskom, pa i svjetskom tržištu - bellevue. To je dosta ranija sorta od onih koje su dosad ovdje bile zastupljene. Probali smo, ima i upita za kupnju. Sama proizvodnja nije toliko ni teška, a ni zahtjevna. Rekao bih da je ovo sada najveći posao - priprema za vađenje i samo vađenje batata. Za to je potrebna mehanizacija, ali, opet, ne može se bez ruka, ruke su glavne - kaže Maslać govoreći i zašto je sadio više sorti. - Trenutačno imam posađenih šest vrsta za probu. Četiri su narančaste, dvije ružičaste, s bijelim i ljubičastim mesom. Svaka ima neki svoj šmek, ali u ovoj našoj proizvodnji sorta bellevue je najzastupljenija, na nju otpada 90 posto nasada. Puno je rodnija i ranije dođe. Proizvodnja nije zahtjevna, nema nikakvih zaštita, sadili smo na foliju zbog trave. Navodnjavanje je bilo “kap po kap”, s tim da s vodom treba biti oprezan. U početku mu treba davati dosta vode, kasnije ne radi skladištenja i duljeg čekanja. Nakon vađenja treba se odradi tzv. stabilizacija da zarastu rane na batatu. Poslije toga spreman je za prodaju i daljnje skladištenje. Kad se to odradi, može stajati sigurno sedam, osam pa i deset mjeseci - kaže Maslać, dodajući kako se ova kultura sadi u rano proljeće kad nema mraza.
- Sadi se sadnica, s tim da sam je prije 15-ak dana posadio i u plastenik. To je nešto najnovije. Planiram ga vaditi za Božić, kako bude vrijeme. Imam termogen u plasteniku ako bude mraza - kaže. U prodajnim centrima cijena mu se koncem zime penje na 7 do 8 KM po kg.
- To nije visoka, nego previsoka cijena. U zadruzi nam je cilj smanjiti cijenu, a povećati potražnju, odnosno potrošnju. Kao namirnica vrlo je dobar i zdrav. Ne samo za dijabetičare nego i sve ostale. Dakle, cilj nam je smanjiti cijenu, a povećati potražnju, uvesti ga u svakodnevnu potrošnju. Ove nam godine ide na ruku cijena običnog krumpira koji je već prešao 1 KM na veletržnici. Batat je sada na veletržnici oko tri marke, smatram da je to sasvim dobra cijena i u maloprodaji - naglašava Vlatko Maslać.
Ne treba mu nikakva zaštita
Ove godine dvojica zadrugara Vlatko Maslać i Marijan Brajković posadila su oko 5000 sadnica, što kupljenih, što uzgojenih, a ostvareni prinosi bit će lakmus-papir za tržište. U slučaju pozitivnih reakcija, odnosno uspješne prodaje, proizvodnja će se povećavati. Prvi proizvođači uvjereni su u pozitivne reakcije tržišta, za što će trebati i navikavanje na konzumaciju. Veliki adut batata je u cijelosti ekološka proizvodnja. Zasad mu nije potrebna nikakva zaštita.
