Analiza vanjskotrgovinske razmjene za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje trend rasta uvoza u BiH, a ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica da je, gledajući u postocima, najveći porast uvoza zabilježio agroindustrijski sektor, što pak upućuje na potrebu korjenitog i odlučnog zaokreta u pristupu domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji koja, uslijed velikih neiskorištenih potencijala, može postati jedna od predvodnica gospodarskog rasta, piše Večernji list BiH.
No, trenutačno tome nije tako, a dokaz je činjenica da nam raste uvoz onih poljoprivrednih kultura za koje imamo optimalne uvjete, od žita pa do voća i povrća.
Kategorije
Ukupno gledajući, u prvih šest mjeseci ove godine uvoz u BiH iznosio je 14 milijardi i 299 milijuna maraka, a od tog iznosa na uvoz proizvoda iz agroindustrijskog sektora otpada 2 milijarde i 414 milijuna maraka, što je i najveći porast od svih promatranih kategorija proizvoda. Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine taj brojka iznosila je 2 milijarde i 206 milijuna maraka, vidljivo je iz podataka Vanjskotrgovinske komore BiH.
Uvidom u pojedine djelatnosti primjetno je kako uvoz raste u svim onima koje se odnose na hranu i piće, a najočitiji porast vidljiv je na primjeru proizvoda životinjskog podrijetla, odnosno mesa, ribe i mlijeka. U prvih šest mjeseci iznos uvezenih navedenih proizvoda dosegnuo je brojku od 554,334.921 marku, što je porast od gotovo 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje (495,285.422 marke). U isto vrijeme iz BiH je izvezeno 167,684.290 maraka iste kategorije proizvoda.
Kada govorimo o prehrani, na drugom mjestu po porastu uvoza nalaze se voće i povrće i njihovi proizvodi - u prvih pola godina uvezene su količine za 335,152.687 maraka, što je znatan rast u odnosu na prvu polovinu prošle godine (299,551.232 KM). U prvih pola godine pak izvezli smo voća i povrća u iznosu od 77,701.760 maraka. Vrijednost uvezenih žitarica, bilja i drugih proizvoda mlinarske industrije u prvoj polovini ove godine iznosila je 474,549.775 maraka, no ovdje primjećujemo nešto manji rast uvoza u odnosu na prve dvije kategorije. Lani je, naime, uvezeno žita i ostalih pekarskih proizvoda za 451,9 milijuna maraka. Kada govorimo o izvozu, on je u prvih šest mjeseci tekuće godine iznosio nešto više od 116 milijuna maraka.
Rast uvoza bilježi i kategorija koja obuhvaća masnoće, kakao, njihove proizvode i druge proizvode za prehranu, a vrijednost je za pola godine dosegnula 599,6 milijuna maraka, dok smo u isto vrijeme izvezli iste kategorije proizvoda u vrijednosti od 119,5 milijuna maraka. Nadalje, rast uvoza primjećujemo i u kategoriji koja obuhvaća pića, alkohol i ocat, a iznos od 274,2 milijuna maraka za 8,27 posto je veći u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, u prvoj polovini ove godine vrijednost izvoza navedene kategorije proizvoda bila je oko 59,3 milijuna maraka, što je znatan porast, i to za gotovo 23 posto u odnosu na lani.
Kada govorimo o drugim kategorijama proizvoda, onima koji se koriste u građevinarstvu, kao i drugim djelatnostima, pozornost privlači minimalan, ali i dalje prisutan rast uvoza ruda, kamena, vapna, cementa, a vrijednost je dosegnula iznos od 79,1 milijun maraka. Ovo je osobito bitno iz konteksta činjenica da se radi o materijalima kojima BiH, uslijed geografskih i geomorfoloških osobina, itekako obiluje. Ipak, izvoz u ovoj kategoriji ipak je porastao za gotovo 10 posto te u prvoj polovini tekuće godine dosegnuo 124,89 milijuna maraka.
Ojačati konkurentnost
Pitanje poboljšanja stanja u pogledu vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda valja promatrati i u kontekstu potrebe za nužnim podizanjem konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača, a što je pak proces koji će tražiti i traži sinergiju svih razina vlasti, kao i strateški, znanstveni pristup tematici koji bi uključivao i potrebu za dostupnošću znatno većih iznosa financijskih sredstava za ove namjene. Naravno, osim domaćih izvora financiranja, za podizanje produktivnosti i konkurentnosti domaćeg agrarnog sektora bit će potreban i novac iz europskih fondova, a posebno se tu misli da IPARD — Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (engl. Instrument for Pre-Accession in Rural Development), pretpristupni program Europske unije.
