Alimentarne toksikoinfekcije, odnosno trovanja hranom i vodom koji ne odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima nalaze se na osmom mjestu vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH. Prema službenim podatcima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, hranom se tijekom prošle godine otrovalo 645 osoba, a tijekom godine su registrirane dvije epidemije trovanja hranom s ukupno 41 oboljelom osobom.
Otrovna hrana
U 2012. godini u javno zdravstvenim i drugim laboratorijima na području Federacije BiH kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica i voda pokazala je sljedeće: od ukupnog broja pregledanih uzoraka namirnica iz proizvodnje kemijske analize su obavljene na: 6161 uzorku, od čega je 493 uzoraka ili 8% bilo neispravno dok su mikrobiološke analize obavljene na 27.783 uzorka, od čega je neispravno bilo 1266 uzorka ili 4,6%. Postoci neodgovarajućih uzoraka namirnica i hrane su nešto viši nego u prethodnoj godini, navodi se u izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Istraživanja ovog zavoda pokazuju i da samo 60 posto stanovništva FBiH pije vodu koja se redovno kontrolira. “Prema strategiji upravljanja vodama na području Federacije BiH, koja je usvojena 2011. godine, na središnji sustav vodoopskrbe, gdje se voda kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost, priključeno je 60% stanovništva”, navodi se u ovom izvješću. Na području Unsko-sanske, Hercegovačko-neretvanske, Zeničko-dobojske, Srednjobosanske,
Bosansko-podrinjske županije, Tuzlanske županije, te Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Posavske županije, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javno zdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući. Zbog nedostatka suvremene opreme nije moguće određivati parametre, kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja, i neki teški metali, a i nedostatan je broj ispitivanih uzoraka vode. U većini laboratorija kontrola se vode za piće svodi na pregled osnovnih fizičko-kemijskih i mikrobioloških parametara, tako da se ne može dati adekvatno mišljenje o njenoj kvaliteti.
Neispravna voda
“O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj uz oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. U posljednje tri godine zabilježen je trend porasta stope crijevnih zaraznih bolesti na području FBiH:
2010. (194,47/100.000 stan.), 2011. (235,3/100.000 stan.) i 2012. godine (264,93/100.000 stan.)”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo. Uz hranu i vodu jedan od uzročnika oboljenja stanovništva je i zrak koji je sve zagađeniji. Tako se tijekom 2012. godine Sarajevo često spominjalo u kontekstu najzagađenijega grada u Europi, Hercegovina još ima najčišći zrak u Federaciji BiH.
