Kada putnik namjernik dođe u Bugojno, na ulicama ga dočeka mirna svakodnevna slika života srednjobosanskoga grada. Ni po čemu se ne bi reklo da je prije 20 godina tu okončan surovi rat koji je imao svoje žrtve na svim zaraćenim stranama. Tek u razgovoru s ljudima postane se svjestan da ispod spokojne slike leže svježe slike traumatičnog vremena koje je donijelo velike promjene. One su posebice vidljive i izražene među Hrvatima jer ih se broj znatno smanjio. Muslimansko-hrvatski sukob u kojem su bili izrazito brojčano manji, rezultirao je progonom Hrvata. Od 16.031 Hrvata, koliko ih je prema popisu 1991. godine bilo u općini Bugojno, sada ih prema popisima župnih ureda ima oko 4200. Kakav je njihov društveni položaj, najbolje se vidi iz njihovih riječi.
Sigurnosna pitanja
- Bila sam 20 godina u Splitu i prije dvije godine sam se vratila u Bugojno. Vratila sam se jer moram čuvati svoj stan. Prije dvije godine mi je provaljen i useljen, trebalo mi je punih osam mjeseci da istjeram pravdu i da ga vratim. Jednostavno, ovdje može raditi što tko hoće. Netko si je dao za pravo ući u moj stan i reći da je njegov - kaže Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih, nestalih i odvedenih branitelja Domovinskog rata Bugojno. Njezin suprug Mihovil Strujić je u skupini od 21 nestalog bugojanskog Hrvata, pripadnika HVO-a, piše portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Udruga ima 100 članova, a temelji se na brojevima od 311 poginulih, 20 odvedenih vojnika (ostaci jednog odvedenog su 1994. pronađeni) i 16 nestalih civila.
Kompletnu reportažu čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
