Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a zaduženog za Balkan i središnju Europu, govori u intervjuu za Večernji list o rezultatima Daytonskog sporazuma, kao i slabostima u proteklih dvadeset godina, Reformskoj agendi, posljedicama odlaska boraca iz BiH i regije na ratišta u Siriji, prijetnjama ISIL-a, referendumu u RS-u, krizi vlasti u Federaciji BiH te o humanitarnoj krizi koja je zahvatila Europu.
Dvadeset godina je prošlo od Daytona koji je pokazao istodobno dobre rezultate, ali i slabosti. Treba li BiH ustavne promjene i u kojem pravcu vidite daljnji razvoj u smislu centralizacije ili decentralizacije?
Ovo je važna godina kako za BiH tako i za cijelu regiju iz više razloga, uključujući dvadesetu godišnju Daytona. Kada je u pitanju dvadeseta godišnjica, prilika je da svi pogledamo unazad što je sve postignuto, i još značajnije da pogledamo naprijed što je sve potrebno uraditi kako bismo pomogli BiH da dostigne cilj, a to je cilj građana ove zemlje, a to je da imaju bolji životni standard, veću zaposlenost i uistinu pridruživanje euroatlantskim institucijama. Dayton je igrao važnu ulogu u okončanju rata, vođenju BiH do onoga dokle je danas došla. Mislim da svi shvaćamo kako bit Daytona i nije bila da to bude stalni Ustav, ili vodilja za ovu zemlju. Uvijek je bila namjera da će biti reformi, novih amandmana, poboljšanja da bi se prilagodio Dayton realnoj situaciji onoga što je neophodno za modernu europsku zemlju. Blisko surađujemo s kolegama iz EU da pomognemo BiH kako bi napravila reforme koje su neophodne kako bi došla do cilja, a to je unapređenje ne samo Ustava i onoga što predstavlja Dayton, nego da se usvoje praktične promjene koje građani BiH žele i koje zaslužuju. Nadam se da će Agenda postati fokus interesa vlasti u ovoj zemlji da bi se ti dokumenti pretvorili u djela. Kada je riječ o tome u kakvu će se državu BiH razviti, centraliziranu ili decentraliziranu, to je na izabranim liderima ove zemlje i njezinim građanima da odluče. Međunarodna zajednica je tu da podrži podršku reformskim procesima, ali je na građanima i liderima da odluče budući unutarnji oblik zemlje.
Prijeti li BiH ISIL i nalazi li se BiH na njihovom putu, te postoji li opasnost da se građani BiH moraju plašiti onih koji se vraćaju s ratišta iz Sirije?
Prije svega, mislim da trebamo prihvatiti neke stvari. Naime, prijetnja Islamske države, prijetnja boraca koji odlaze na strana ratišta i vraćaju se u matičnu zemlju, to je nešto što utječe na sve zemlje, uključujući i moju. Ne odnosi se to samo na BiH. To je problem svih zemalja u regiji. Razgovarao sam s predstavnicima vlasti u BiH koji, također, govore o ovom problemu. Postoji prijetnja za BiH ISIL-a, postoji problem boraca koji odlaze iz BiH na ratišta, kao i iz ostalih zemalja zapadnog Balkana. Postoje prijetnje od terorizma, kako u BiH tako u regiji. Ono što je važno jeste da BiH nastavlja blisko surađivati s međunarodnim partnerima, ali i također sa SAD-om i EU-om kako bi zajednički razmjenjivali informacije i primjenjivali najbolje prakse da bismo učinili ono što je najbolje jer je ovo prekogranični transnacionalni problem da učinimo zajedno ono što možemo kako bi se borili protiv ISIL-a i terorističkih organizacija. Ne mogu govoriti o specifičnim vrstama opasnosti, ali jasno je ako postoje ljudi koji su spremni počiniti teroristička djela u Europi i koji dolaze iz Iraka, Libije Sirije, i vraćaju se u BiH i postaju prijetnja za građane. Stoga je važno da građani budu informirani, da vlasti nastave surađivati u tom pogledu. Ako nastavimo raditi zajedno, siguran sam da možemo reducirati takve težnje.
Kada se govori o referendumu u RS-u, možete li naglasiti u kojem dijelu Daytonskog sporazuma se krši Ustav?
Fokus SAD-a je dati podršku BiH da napreduje k euroatlantskim institucijama, prvenstveno da provede reforme kako bi se došlo do tog cilja, a riječ je o poboljšanju obrazovanja mladih ljudi, većoj zaposlenosti, te boljem ekonomsko-socijalnom ozračju. Za sve ovo potrebno je puno pozornosti koju trebaju obratiti vaši izabrani lideri jer su se dogovorili kroz inicijativu koju je potaknuo EU. Mi ne vjerujemo da su inicijative, poput ove za referendum u RS, od bilo kakve pomoći u vezi s ovim pobrojanim ciljevima. Vjerujemo da je to jasno kršenje Daytonskog sporazuma koje odvlači pozornost od važnog posla koji treba uraditi, a posebno odvlači pozornost od problema koji postoji u RS-u. Ljudi u RS-u bi željeli da se ti problemi riješe, a oni su ekonomske prirode. Zašto je u RS ekonomija, slaba, zašto ima malo radnih mjesta, i što lideri u RS-u rade da RS i BiH približe Europi. Neću ulaziti u pravnu diskusiju koje odredbe Ustava se krše. Jasno je da je referendum protiv Daytona i njegovih principa. Mi nismo protiv referenduma, mi čak podržavamo da ljudi na demokratski način izraze svoje mišljenje, ali referendum u BiH u samo jednom entitetu, koji dovodi u pitanje kompetencije države i njezine institucije, je neustavan. Mi pozivamo političke lidere oba entiteta i na državnoj razini širom BiH da ispune svoje obveze prema najprije građanima, ali i prema međunarodnoj zajednici. Mi smo u partnerskom odnosu s BiH i naše se partnerstvo zasniva na tome da lideri rade na onome što su obećali, ne samo da ostane na papiru. Očekujemo da će naši partneri u vlasti ispuniti obećanja i preuzeti obveze, ne samo u pismenim sporazumima s nama, već sukladno zakonima i međunarodnim pravom. Ako ne ispune te obveze, naravno da će biti posljedica.
Evidentno je da postoji kriza vlasti koja je posebno izražena u FBiH. Kako komentirate nepostojanje parlamentarne većine u većem bh. entitetu i kakva je budućnost vlasti u FBiH?
U svakoj zemlji, pa i u mojoj, postoje sukobi unutar vlasti i često se vode debate između stranaka. Ono što je važno je da izabrani lideri rade svoj posao, a ne da imaju proširene debate, tko će biti zadužen za koje ministarstvo, tko će biti u upravnim odborima poduzeća i slično. Trebaju se organizirati kako bi pružali usluge građanima, kako bi građani nastavili svoje živote. BiH nije jedina koja ima takvu vrstu političkih sukoba, ali jeste jedinstvena u tome što zaostaje u odnosu na regiju u smislu postizanja cilja pridruživanja EU. Sve zemlje u regiji imaju bolju budućnost od BiH, ako ne ispuni Reformsku agendu i ne ubrza dinamiku provedbe te agende. Vrlo je važno da BiH ne izgubi tu priliku. Ako su politički lideri zauzeti debatama, tko kakav položaj ima, onda će izgubiti tu priliku i nanosi štetu državi. Nas ne zanima koja će koalicija upravljati i tko će biti ministar, nas zanima da vlast funkcionira kao i svaka europska da bi ispunjavala obveze prema međunarodnoj zajednici.
Kako komentirate trenutačnu izbjegličku krizu u Europi?
Duboko suosjećamo s našim europskim saveznicima i prijateljima koji se suočavaju s ovim problemom, kao i s onima koji žrtve, koje su se našle u ovoj strašnoj situaciji. Posebno izražavano suosjećanja s onima koji su stradali i izgubili živote. Ovo je kriza bez presedana. Podržavamo nastojanje naših kolega koji se bore protiv trgovine ljudima. Ta borba je važna za zaštitu ljudskih života, za poštovanje ljudskih prava i tražimo načine da osiguramo kako bi izbjeglice bile tretirane prema međunarodnim normama. Problem je što migrante tjeraju iz pojedinih zemalja da idu u druge. To je jedan od razloga kojim se moramo pozabaviti radeći s našim europskim prijateljima.
