Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kompletira popis kandidata za ministre i zamjenike ministara, piše Večernji list BiH. Time će se steći i uvjeti za potvrđivanje kompletnog Vijeća ministara u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Procedure na razini BiH
A što kaže zakon, postoje li rokovi za formiranje vlasti? Propisano je da predsjedatelj Vijeća ministara najkasnije u roku od 35 dana imenuje ministre i zamjenike ministara te traži od Zastupničkog doma potvrdu imenovanja. Imajući u vidu da je Borjana Krišto za predsjedateljicu Vijeća imenovana 28. prosinca, ona bi do početka veljače morala uputiti prijedlog u parlamentarnu proceduru. Postupak imenovanja i potvrđivanja ministara i zamjenika ministara mora biti završen u roku od 70 dana od konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma, koja je održana 1. prosinca. To znači najkasnije do 8. veljače. No, sve i da se ti rokovi probiju, vjerojatno neće biti nikakvih posljedica jer Zakon o Vijeću ministara BiH ne predviđa bilo kakve mjere ili postupke u slučaju nepoštivanja rokova. Uostalom, ne bi bilo prvi put da se probiju ovi rokovi. Dosadašnja iskustva pokazuju da se to toleriralo i da nije značajnije utjecalo na završetak procesa imenovanja. Sve se svodi na to da postoji politička volja da se imenuje Vijeće ministara u određenom sastavu, dok su sami rokovi u drugom planu. Poznat je slučaj nakon izbora 2010. godine, kada se čekalo čak 15 mjeseci na uspostavu vlasti na državnoj razini. Za razliku od nekih drugih zemalja, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, odnosno državni premijer, nema mogućnost predložiti samostalno kandidate jer čeka odluke stranaka koje će činiti novu parlamentarnu većinu. Tek nakon što stranke istaknu sve kandidate, predsjedateljica Krišto može ići s formalnim prijedlogom. Ako eventualno Zastupnički dom ne bi potvrdio Vijeće ministara koje ona predloži, ona ima mogućnost ponuditi nova imena. A u slučaju da i taj drugi prijedlog bude odbijen, tek onda bi trebala podnijeti ostavku i cijeli se proces vraća na početak.
Izbor u Federaciji
Kada je u pitanju Vlada Federacije BiH, red poteza je poznat. Prvo se biraju predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH, koji potom donose odluku o imenovanju Vlade i šalju je entitetskom Parlamentu na potvrdu. Međutim, ne postoje nikakvi ustavni ili zakonski rokovi za formiranje Vlade Federacije BiH. Predsjednik Federacije BiH, uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije BiH, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s premijerom ili s kandidatom za tu dužnost u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva dopredsjednika. Vlada Federacije BiH je izabrana nakon što je njezino imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije BiH. Svako prazno mjesto popunjava se istim postupkom - stoji u Ustavu Federacije BiH.
Za razliku od državne, na federalnoj razini SDA i njegov priljepak DF mogu praviti veće probleme pri uspostavi izvršne vlasti. Ako ne bude dodatnih objašnjenja ili odluka Ureda visokog predstavnika, SDA bi mogao biti jedini u prilici predlagati dopredsjednika FBiH iz bošnjačkoga naroda, a ako bude izabran, taj kandidat bi onda mogao blokirati imenovanje nove federalne Vlade. Ako se vratimo unatrag, jasno je da i na federalnoj razini sve ovisi o političkoj volji, a ne propisanim procedurama. U povijesti Federacije BiH nije se dogodilo da procedure spriječe realizaciju usuglašene političke volje. Kad je trebalo, s tumačenjima je uskakao visoki predstavnik koji još ima na raspolaganju ogromne ovlasti. Najdrastičniji primjer svakako je tumačenje iz 2011. godine po kojem je pet trećina od 17 glasova u Klubu Hrvata potrebno za imenovanje predsjednika Federacije BiH. Tom čudnom matematikom tada je na vlast u Federaciji BiH instalirana tzv. platformaška Vlada bez legitimnih hrvatskih predstavnika. Dakle, u BiH je sve relativno, pa i pisani i nepisani rokovi za formiranje vlasti na svim razinama.
