Netko pametan jednom reče - da je se držati svih propisa i strategija koji se u BiH donose te da se ti dokumenti realiziraju u cjelokupnom opsegu u kojem stupaju na snagu, BiH bi bila najbogatija država na svijetu. Ruku na srce, nešto se ispuni od onog što je stavljeno na papir, međutim, daleko je to od toga da zadovolji one koji su obuhvaćeni tim planom. Ovih dana je u finalnoj fazi izrada novog sporazuma o partnerstvu između BiH i Svjetske banke za razdoblje od 2022. do 2026. godine, piše Večernji list BiH.
Oslanjanje na uvozno
Za BiH je Odbor Svjetske banke odobrio dva projekta, jedan za zdravstvo koji iznosi 75 mil. dolara, što je i logično s obzirom na sve što nam se događalo proteklih godina i mjeseci, a drugi je fokusiran isključivo na poljoprivredu i on iznosi 68 milijuna dolara (oko 122 milijuna i 453 tisuće maraka). Upravo taj projekt mnogi vide kao onaj koji će usmjeriti pozornost na proizvodnju hrane jer, jednostavno, oslanjanje na uvozno ne samo da će državu dodatno osiromašiti nego je pitanje i što te kako uvoziti. Treba uzeti u obzir da su najveći proizvođači žitarica Rusija i Ukrajina u ratu, a svakodnevne će borbe i razne sankcije i ono malo hrane koja će nastati u tim državama zarobiti unutar njih. I zato projekt podrške poljoprivredi konkretnim sredstvima treba pozdraviti. Međutim, je li sve onako kako piše na papiru. Nažalost, u većini slučajeva nije.
Proteklih dana bh. poljoprivrednici, oni mali, uvjerili su se koliko su komplicirani procesti oko prijave za poticaje, potrebni su hektari i hektari zemlje kako bi se podržalo sadnju ili sjetvu barem sjemenom, a kamoli nešto drugo. I u ovom slučaju strahuje se hoće li uopće poticaji iz svijeta doći do malih proizvođača. Iako su oni nositelji razvoja i često proizvode više nego neki "registrirani", oni bi mogli opet biti zapostavljeni upravo zbog tih nekih "registriranih" koji su nakalemljeni na poticaje i tako izvlače novac, a nitko ih ne istražuje. Kako bi ovaj novac koji je dogovoren za bh. poljoprivredu mogao završiti daleko od pravih proizvođača, boje se i u Seljačkom savezu FBiH, odnosno nema nekog velikog straha, nego ljudi vide što se događalo ranijih godina jer uvijek se spominju neka sredstva, barata se ogromnim brojkama za naše prilike, ali sve nekako ostane u zraku, novac kao da ispari.
- Već dugo naši političari zasnivaju poljoprivredu na Svjetskoj banci i fondovima EU, a svoja sredstva koja bi trebali izdvajati, ne izdvajaju. A mi znamo to i znamo da ta sredstva velikih nisu dostupna malim, običnim poljoprivrednicima. A gdje god smo bili, svi se pozivaju na Svjetsku banku i EU fondove, ali to do malih, radišnih, običnih ne dolazi. I činjenica je da država ne izdvaja koliko bi trebala - pričaju nam u Seljačkom savezu.
Što je rješenje, pitamo ih, a stara izreka razrješava mnoge dvojbe. - Uzdaj se u se i u svoje kljuse - naglašavaju. Svjetska banka je pak navela da će provjeravati kako se troši njezin novac, pa se jedino tako može nadati da sredstva neće doći do "balkon-proizvođača".
Kiša kao blagoslov
S težih tema koje mogu jedino zabrinuti prave poljoprivrednike koji čitaju informacije o poticajima, a svjesni su da su neki već pobrali maslo iako još nije ni stiglo, prebacujemo se na lakše. Vrijeme je proteklih dana itekako pomoglo poljoprivrednicima. Mrazova ili barem većih mrazova nije bilo, dnevne temperature su ugodne, a kiša koja je padala danima natopila je zemlju kako bi mnoge kulture mogle izniknuti ili rasti u željenom smjeru ako su ranije zasijane ili posađene.
- Kiša nam je došla kao blagoslov s neba - ispričali su nam u Seljačkom savezu FBiH. Po nekoj praksi, blizu smo mjeseci kada će vladati i suša i žega, a poljoprivrednici se opet nadaju da će pokoja kiša, bez nekih elementarnih nepogoda kakve su se događale proteklih godina, pomoći u razvoju plodova kako bi jednima hrane bilo za prodaju, a drugima za vlastite potrebe.
