Za prijavu i uplatu svih poreza u BiH potrebno je 411 sati ili nešto više od 17 dana, pokazalo je to nedavno zajedničko istraživanje Svjetske banke (WB) i Međunarodne revizorske i konzalting kompanije “PwC”, piše Večernji list BiH.
U istraživanju analizirane su porezne politike 190 država svijeta i njime su obuhvaćene tri vrste osnovnih podataka porezne politike koje skoro svaka država u svijetu provodi. O kakvoj se ozbiljnosti projekta radi, svjedoči i podatak su u obzir uzete analiza poreznih politika država u posljednjih 20-ak godina, a analizirani su porezna stopa, vrijeme za prijavu i uplatu poreza te broj potrebnih uplata. Prema rezultatima, porezna stopa u BiH iznosi 22,6 posto, što je uvrštava u srednje opterećene države regije. “Najniža porezna stopa zabilježena je u Makedoniji i iznosi 13 posto, zatim slijede Kosovo s 15,2 posto, Crna Gora s 22,2 posto te Albanija s 36,5 posto. Ipak, među državama regije najvišu poreznu stopu ima Srbija, gdje porezno opterećenje iznosi 39,7 posto. Istraživanje je obuhvatilo i količinu potrebnih uplata, a naša država ponovno je na posljednjem mjestu, koje dijeli s Albanijom. Dakle, u BiH i Albaniji potrebne su po 34 uplate, a najbolji rezultat ponovno ima Makedonija sa sedam uplata” prenose iz Udruge poslodavaca Federacije BiH. Prošle godine Federalni zavod za programiranje razvoja, u svojoj analizi porezne politike FBiH, ali i porezne politike RS-a, iznio je ocjenu kako je BiH prostor u kojem se plaćaju jedne od najvećih poreznih stopa na rad, što uzrokuje brojne negativne učinke na rast zaposlenosti i povećanje investicija. Postojeći način oporezivanja plaća u FBiH, po njihovim analizama, omogućava da se značajan dio dohotka radnika isplaćuje kroz neoporezivane naknade u vidu toplog obroka, troškova prijevoza, regresa i drugih naknada. Sve ovo negativno utječe na ekonomski rast i novu zaposlenost te značajno otežava poslovanje i umanjuje javne prihode. Federalni zavod za programiranje razvoja u svojoj analizi porezne politike izišao je sa zaključkom kako postojeća situacija i neujednačenost poreznih politika između FBiH i RS-a često dovode do nedoumica i problema za investitore pri sagledavanju stanja na terenu, kao i do lošeg poslovnog imidža BiH. Uz probleme međuentitetske neusuglašenosti u načinu oporezivanja, činjenice govore da je porezni klin u FBiH među najvećima u Europi.
Ovakva situacija značajno otežava poslovanje i smanjuje konkurentnost naših kompanija, posebno u radno intenzivnim djelatnostima” stoji u zaključku Federalne direkcije za programiranje razvoja. Oni napominju kako su, prema analizama koje su rađene u postupku izrade strategije “Europa 2020.”, zemlje koje su u prošlosti imale visoko oporezivanje rada propustile šansu za veću zaposlenost. Ovaj strateški dokument sugerira da bi države članice EU-a trebale prebacivati teret oporezivanja s rada na energetske i okolišne poreze te poreze na potrošnju. Traže smanjenje poreznog klina ili poreznih opterećenja na rad, kao i usklađenost oporezivih i neoporezivih stavki na razini čitave BiH, kako bi se pojačala zaposlenost i privukle strane investicije. Oni predlažu da se u BiH uvede model koji ima Velika Britanija.
