Vršnjačko nasilje u BiH je tabu-tema o kojoj se nerado govori u društvu. Zanimljivo je kako na razini BiH, ali ni na drugim razinama, nema nikakvih statističkih podataka o vršnjačkom nasilju, što govori o nebrizi društva o ovom problemu, piše Večernji list BiH.
Nasilje u porastu
No, posljednji slučaj smrti dječaka Mahira Rakovca u Sarajevu, koji je počinio samoubojstvo zbog vršnjačkog nasilja, alarmirao je bh. javnost i potaknuo da više govori o ovom problemu. O tome je bilo govora i na osmu obljetnicu smrti Denisa Mrnjavca koji smrtno stradao od uboda noža u sarajevskom tramvaju. Međutim, iako je od Denisova ubojstva prošlo osam godina, a od Mahirova samoubojstva dva i pol mjeseca, ništa se značajno nije dogodilo i promijenilo. Vršnjačko nasilje postalo je uobičajena pojava u ovom gradu i državi. No, ipak se nešto događa jer je ovih dana usvojen tekst prijedloga zakona o posebnim mjerama za sprečavanje vršenja kaznenih djela protiv spolne slobode i morala prema maloljetnim osobama u FBiH, koji je u zakonodavnu proceduru uputio Dennis Gratz, zastupnik u zastupničkom domu Parlamenta FBiH. O predloženom zakonu očitovala se i Vlada BiH smatrajući kako zakon može predstavljati kvalitetnu osnovu za buduće zakonsko rješenje predmetne oblasti. Međutim, istodobno je upozorila kako predmetni prijedlog zakona ne treba razmatrati po skraćenom postupku, nego isključivo u redovitoj zakonodavnoj proceduri, uz obvezno obavljanje javne rasprave.
Posebne mjere
Inače, u prijedlogu zakona o posebnim mjerama za sprečavanje vršenja kaznenih djela protiv spolne slobode i morala prema maloljetnim osobama u FBiH, navodi se, kako je svrha zakona sprečavanje vršenja djela.
Ovaj zakon bi se primjenjivao prema počiniteljima koji su prema maloljetnim osobama izvršili kazneno djelo silovanja, spolnog odnosa s nemoćnom osobom, bludnih radnji, rodoskrvnuća... Također, jedna od odredbi zakona odnosi se i na zabranu ublažavanja kazne i uvjetnog otpusta, kao i nezastarijevanje kaznenog gonjenja. Zakonom se propisuju i posebne mjere prema počinitelju kaznenog djela, a kada su one pitanju, važno je istaknuti zabranu posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju maloljetne osobe, škola, vrtića, dječjih igrališta, zatim obvezno posjećivanje savjetovališta, kao i obvezno obavještavanje nadležnih organa o promjeni adrese boravka te navođenje lokacija u slučaju putovanja. U prijedlogu zakona predviđeno je uvođenje i posebne evidencije o osobama koje su osuđene za ovu vrstu kaznenih djela. Ova evidencija bila bi dostupna relevantnim sudovima i policiji, a za ostale potrebe primjenjivao bi se Zakon o zaštiti osobnih podataka, što znači da bi podaci bili zaštićeni. Što se tiče posebne evidencije, osim imena i prezimena osobe te JMBG-a, u evidenciji bi se nalazili i podaci o zaposlenju osuđenog, o kaznenom djelu, kao i kazni na koju je osuđen. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inozemnim državnim organima u skladu s međunarodnim sporazumom.
