Dostojan život predstavlja mogućnost podmirenja troškova režija, stanarine, kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština te ponekoga kulturnog i zabavnog sadržaja. No, navedeno si sve manji broj građana može priuštiti s obzirom na enorman rast troškova života posljednjih godina. Taj problem ne odnosi se samo na bh. građane nego i one u regiji.
Ono što konstantno drži zabrinutost na visokoj razini je stalni rast troškova života. Usporedimo li podatke Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS BiH) za potrošačku košaricu u posljednja dva mjeseca, vidimo kako je došlo do drastičnog rasta cijena. Naime, kako je objavio SSS BiH, za potrošačku košaricu u kolovozu je bilo potrebno izdvojiti 3379,30 KM, dok je, kako su tada objavili, prosječna plaća iznosila 1351 KM. Vratimo li se mjesec unatrag, u srpanj, vidimo kako je za potrošačku košaricu bilo potrebno znatno manje novca, dok je prosječna plaća bila nešto viša.
U tom mjesecu četveročlanoj obitelji za troškove je trebalo 2977,80 KM, a prosječna plaća bila je 1384 KM. Tako je potrošačka košarica u mjesec dana poskupjela za 401,50 KM, dok je prosječna plaća manja za 33 KM. Iako su troškovi života koje je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH poprilično visoki te ih rijetko tko može podmiriti s obzirom na visinu prosječne plaće, Numbeo, najveća svjetska baze podataka o troškovima života, pokazuje kako je obitelji mjesečno potrebno znatno više novca od iznosa koji je naveo SSS BiH, točnije 3731 KM, i to bez stanarine, dok je iznos prosječne plaće tek 1283 KM.
Numbeove podatke iskoristili smo za usporedbu troškova života u susjednim državama, točnije Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. U Hrvatskoj je obitelji za mjesec dana života potrebno 4920 KM, Srbiji 4016 KM te 4254 KM u Crnoj Gori. Kada gledamo prosječnu mjesečnu zaradu u navedene tri države, vidimo kako najviše zarađuju Hrvati, prosječno 2486 KM, zatim građani Crne Gore - 1552 KM, dok Srbi za jedan mjesec rada dobiju nešto više novca od građana BiH, točnije 1394 KM. Usporedili smo i kako se kreću cijene mjesečnog najma stana, režija, troškova mobitela, prijevoza…
Za najam stana najmanje izdvajaju bh. građani, a najviše stanovnici Crne Gore. Za trosoban stan koji je smješten u središtu grada u BiH se u prosjeku izdvajaju 844 KM, a u Crnoj Gori 2207 KM, što je za čak 1363 KM više nego u BiH. Trosoban stan u Hrvatskoj u prosjeku stoji 1913 KM, a u Srbiji 1824 KM. Osnovni režijski troškovi, u koje su uračunani struja, grijanje, voda i odvoz otpada, za stambeni prostor od 85 m² najjeftiniji su u Crnoj Gori - 219 KM, a najskuplji u Srbiji - 306 KM.
Za režijske troškove u BiH u prosjeku su potrebne 293 KM, a u Hrvatskoj tri marke više - 296 KM. Mjesečna tarifa za mobitel, u kojoj su sadržani pozivi i 10 gigabajta prometa, najskuplja je u Hrvatskoj - oko 37 KM, u Srbiji je 31 KM, dok je u BiH i Crnoj Gori mjesečno potrebno izdvojiti oko 32 KM. Za mjesečnu kartu za gradski prijevoz najmanje novca izdvaja se u Srbiji - oko 41 KM, a najviše u Hrvatskoj - oko 88 KM, dok je mjesečni izdatak za tu svrhu u Crnoj Gori i BiH gotovo isti te stoji oko 58 KM. Mjesec dana djetetova boravka u vrtiću najviše plaćaju roditelji u Srbiji (prosječno 560 KM), a najmanje u BiH (prosječno 313 KM). Za vrtić u Hrvatskoj prosječno se izdvaja 359 KM, a u Crnoj Gori 511 KM. Kao i vrtić, i godina dana školovanja u međunarodnoj osnovnoj školi najjeftinija je u BiH te stoji 4989 KM. Godina dana školovanja u susjednoj Hrvatskoj stoji 15.477 KM, Srbiji 13.111 te 14.558 KM u Crnoj Gori.
Izazovno
Da je danas postalo iznimno izazovno preživjeti mjesec dana, najbolje pokazuju svi navedeni podaci, posebno kada se uzmu u obzir mjesečni prihodi koji su znatno niži od troškova života, a ne smijemo zanemariti ni da veliki broj građa još uvijek živi od minimalne plaće.
