Nakon što su biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 15. srpnja 2019. na svetkovinu sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure slavili Svetu misu, u utorak 16. srpnja 2019. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započelo je radni dio 76. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. Prije početka radnog dijela, biskupi su u jutarnjim satima slavili Svetu misu u biskupskoj kapelici u Banjoj Luci.
Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH te predsjednik Slovenske biskupske konferencije mons. Stanislav Zore, nadbiskup metropolit ljubljanski, i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić. apostolski upravitelj Križevačke eparhije.
Na početku zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.
Na početku zasjedanja biskup Komarica kao domaćin zasjedanja uputio je riječi dobrodošlice i pozdrava nunciju Pezzutu, zatim članovima Biskupske konferencije BiH i delegatima Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije. „Nakon što smo jučer liturgijski i vjernički proslavili svetkovinu sv. Bonaventure, biskupa i crkvenog naučitelja, nebeskog zaštitnika ove, prije 30 godina meni povjerene biskupije i ujedno naslovnika moje katedrale, želim Vas samo ukratko informirati glede nekih najvažnijih aktualnih događanja, odn. izazova koji se tiču ove mjesne Crkve, a posredno i cijele naše pokrajinske Crkve. Prije 20-ak dana obilježili smo liturgijski i prigodnom, trajnom izložbom 150- u obljetnicu za Katoličku Crkvu u ovom gradu i kraju, ali i za sam grad i kraj vrlo značajnog i plodonosnog dolaska redovnika trapista i osnivanje samostana, kasnije najveće na svijetu trapističke opatije 'Marija Zvijezda', u kojoj su živjeli, molili i radili redovnici iz čak 16 europskih naroda“, kazao je biskup Komarica te izrazio nadu da će biti vraćena imovina koja ja oduzeta od bivše vlasti nakon II. svjetskog rata.
„U mojoj, ratnim razaranjem i pustošenjem teško pogođenoj biskupiji, četiri župe još uvijek nemaju svoje župne crkve. Najdramatičnije je stanje u župi Drvar, gdje općinske vlasti bezrazložno uporno opstruiraju državnim zakonom zagarantirano pravo tamošnjih katolika da ponovno izgrade župnu crkvu na mjestu porušene. Ne dozvoljavaju čak ni saniranje jedne kupljene barake za potrebe tamošnjeg pastoralnog centra, iako im je to županijska vlada naredila“, rekao je biskup Komarica dodajući da su bile uzaludne molbe nadležnim višim državnim i političkim pa i međunarodnim predstavnicima. Spomenuo je i „slučaj nedopustivog samovoljnog ponašanja općinskih vlasti u Novom Gradu (Bos. Novom)“ koji su „crkveno zemljište oko župne crkve samovoljno dale nekim drugim ljudima, na kojem su oni izgradili kuće, tako da župljani u svoju - konačno obnovljenu - u ratu toliko uništenu crkvu - ne mogu pravo ni doći, a kamo li oko nje obići“. Kazao je i da su mu predstavnici Hrvata - katolika iz graničnog dijela bihaćke općine lokacija „Vučjak“ uputili nedavno „apel za pomoć“ da na njihovo područje preseli prihvatni centar za migrante iz azijskih i afričkih zemalja kojih je u tom dijelu države svakim danom sve više.
Potom je kardinal Puljić pozdravio najprije biskupa Komaricu i sve njegove suradnike i zahvalo na gostoprimstvu. Pozdravio je i nuncija Pezzuta i dvojicu delegata i sve članove Biskupske konferencije BiH: mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, mons. Peru Sudara, pomoćnog vrhbosanskog biskupa i mons. Marka Semrena, pomoćnog banjalučkog biskupa kao i mons. Ivu Tomaševića generalnog tajnika BK BiH. „U svoje ime i u ime svih ovdje okupljenih čestitam zlatni jubilej misništva mons. Ratku Periću. Zajedno s njim Bogu zahvaljujemo za sve milosti koje mu je udijelio tijekom njegovih 50 godina svećeničkog i biskupskog služenja Gospodinu u Crkvi za Crkvu“, kazao je kardinal Puljić te podsjetio na dnevni red zasjedanja.
„U ovim vremenima teško nam pada nesređena politička situacija oko formiranja vlasti i uporno nastojanje stvaranja prevlasti. Sve je manje jednakopravnosti sa strane onih koji imaju vlast kao i onih koji, tobože, stvaraju pravedno demokratsko društvo. Posebno sam zabrinut zbog političkih igara s migracijama. Uporno se ignoriraju oni koji uzrokuju migraciju, a stalno se traži rješenje kod drugih. Ti ljudi bježe iz svojih zemalja: jedni, jer ih strah rata i nepravde goni pa bježe sa svog ognjišta, a drugi, jer su im obećali kule u oblacima pa traže bolji život. Na žalost, prema nekim informacijama, postoje i treći koji su poslani ciljano na pojedina područja da bi stvarali nered“, rekao je kardinal Puljić koji je spomenuo i zabrinjavajuće podatke o demografskom stanju, posebno kada su u pitanju katolici koji su najvećim dijelom Hrvati.
„Svi mi stojimo pred pitanjem, kako ozdravljati javno mnijenje koje ubija svojim beznađem? Na žalost, gotovo sve se ispolitiziralo pa, ako nećeš misliti i govoriti kako govore predstavnici stranke na vlasti, možeš dobiti čak poruku da će te 'progutati noć'. Nije i ne smije biti stranka važnija od naroda i od čovjeka! Nedopustivo je da se, nakon izlaska iz jednoumlja, uporno nameće troumlje umjesto da se sve pozitivne snage u svakom narodu i u cijelom našem društvu, sa svim bogatstvom u različitosti, ujedine na putu dobra doprinoseći svaka na svom planu i u slobodnoj suradnji boljitku svakog čovjeka, svakog naroda i svih ljudi na svim prostorima u ovoj zemlji Bosni i Hercegovini koju nam je Bog podario u svom božanskom promislu“, kazao je kardinal Puljić.
U svom pozdravnom slovu mons. Stipić, koji je rođen na teritoriju Banjolučke biskupije u Bosanskom Novom, prenio je pozdrave u ime HBK i svih njezinih članova na čelu s predsjednikom mons. Želimirom Puljićem. „Pozdravljam vas i kao dio vas, jer je dio moje eparhije na teritoriju Bosne i Hercegovine, a i sam sam rodom sa ovih prostora. Naš grkokatolički Bosansko-hercegovački vikarijat obuhvaća jedanaest župa koje opslužuju sedmorica svećenika i broji oko četiri tisuće vjernika, uglavnom ukrajinske narodnosti. Upravo kroz ove dane nam je u gostima delegacija Ukrajinske Grkokatoličke Crkve i to jedanaest svećenika predvođenih vladikom Josipom Miljanom iz Lavova, koji ovdje imaju konferenciju o ukrajinskoj dijaspori. Za našu eparhiju je čast što su trojica ukrajinskih blaženika služili kao svećenici upravo ovdje, u našem Bosansko-hercegovačkom vikarijatu. Nadam se da će se ova delegacija susresti s nama u kratkom susretu tijekom iduća tri dana“, kazao je mons. Stipić koji je potom izvijestio biskupe o plenarnom 58. zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Zagrebu od 14. do 16. svibnja 2019. „Radujem se da ću kao delegat Hrvatske biskupske konferencije na ovim susretima bolje upoznati život i rad, radosti i nade Crkve u Bosni i Hercegovini, koju Crkva u Hrvatskoj smatra svojom Crkvom sestrom, za koju se moli i čijem se boljitku uvijek nada“, rekao je mons. Stipić.
Nadbiskup Stanislav Zore prenio je pozdrav svih slovenskih biskupa. Potom je progovorio o važnijim događajima na području Katoličke Crkve u Sloveniji u posljednjih godinu dana. Kratko se osvrnuo i na djelovanje Hrvatske katoličke misije u Ljubljani napominjući da u Sloveniji živi oko 54.000 ljudi koji se izjašnjavaju da im je hrvatski materinji jezik. Spomenuo je i da je 19. ožujka 2019. nadbiskup mons. Jean-Marie Speich imenovan novim apostolskim nuncijem u Republici Sloveniji i predstavnikom Svete Stolice za Kosovo. Osvrnuo se i na djelovanje katoličkih škola u okviru društvenog sustava u Sloveniji kao i na neka druga pitanja. Podsjetio je i da će Školske sestre franjevke Krista Kralja, 7. rujna 2019. u Mariboru imati proslavu jubilarne 150. godine svoga ustanovljenja ističući da spomenute sestre imaju svoje dvije provincije i u Bosni i Hercegovini kamo su došle upravo iz Slovenije.
Tijekom svoga zasjedanja biskupi će se, između ostaloga, osvrnuti na provedbu zaključaka s prošloga zasjedanja te saslušati godišnje izvješće o djelovanju Caritasa BiH. Posebnu pozornost posvetit će pastoralu obitelji.
Na kraju zasjedanja u srijedu, 17. srpnja u 12 sati u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci bit će održana konferencija za novinstvo na kojoj će o tijeku zasjedanja govoriti kardinal Puljić i biskup domaćin mons. Franjo Komarica.
