Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za danas trebao, po skraćenom postupku, razmatrati principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Vijeće ministara BiH ranije je, većinom glasova i uz određene korekcije, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, utvrdilo prijedlog ovog zakona kojim se uređuju pitanja koja je potrebno hitno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcioniranje pravosuđa i VSTV-a, a što je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.
U osnovna pitanja koja su uređena u ovom prijedlogu zakona, a koja zahtijevaju hitno usvajanje, spada: sukob interesa članova VSTV-a, izvještaji o imovini sudaca i tužitelja, što uključuje i same članove VSTV-a te njihova provjera, osnivanje Jedinice za integritet unutar Tajništva VSTV-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune u vezi s disciplinskim prekršajima i disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudaca i tužitelja.
Na dnevnom redu bi se trebao naći i zahtjev zastupnika Damira Arnauta da se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH razmatra po hitnom postupku.
Predviđeno je i razmatranje zahtjeva poslanica Mirjane Marinković-Lepić i Aide Baručije za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH također po hitnom postupku.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, koji je predložio zastupnik Damir Arnaut, trebao bi biti razmatran u prvom čitanju.
Pred zastupnicima bi se trebalo naći i nekoliko izvješća kao i nekoliko zastupničkih inicijativa.
Ovo je prva sjednica Zastupničkog doma državnog parlamenta u 2022. godini, a očekuje se da će joj nazočiti i zastupnici stranaka iz RS-a, koji u prethodnom razdoblju nisu sudjelovali u radu ovog zakonodavnog tijela.
Podsjećanja radi, dužnosnici iz Republike Srpske u institucijama BiH nisu sudjelovali u radu državnih institucija od kraja srpnja prošle godine, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko donio odluku o dopuni Kaznenog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
