Crveno meso najčešće se povezuje s rizikom od srčanih bolesti, no znanstvenici upozoravaju da postoje dokazi o tome da male količine crvenog mesa mogu povećati rizik i od dijabetesa tipa 2.
Tako su stručnjaci s Harvarda tijekom jedne studije došli do zaključka da ljudi koji svaki dan jedu crveno meso imaju 19 posto veći rizik od dijabetesa tipa 2 od onih koji ga jedu jednom tjedno ili rjeđe. Pretpostavljaju da je stvar u povećanom unosu željeza, za koje se vjeruje da oštećuje stanice koje proizvode inzulin. Slično pokazuju i studije o utjecaju prerađenog mesa, kobasica i salama, s tim da dodatni negativan učinak imaju visoka razina konzervansa i soli (natrija), pa rizik od dijabetesa tipa 2 kod onih koji takve namirnice jedu svakodnevno raste iznad 50 posto. Loš utjecaj na razinu šećera u krvi mogu imati i neke vrste povrća i voća te treba paziti kako i koliko ga jedemo, piše 24sata.hr.
- Neke vrste voća i povrća sadrže veći udio složenih ugljikohidrata, među ostalim i škroba, koji se u probavnom sustavu razgrađuje u glukozu. Kad uđe krvotok, dovodi do povećanja šećera u krvi. Ako takve namirnice jedemo često i u većim količinama, to može biti poticaj za razvoj dijabetesa tipa 2 - pojašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat.
U namirnice bogate škrobom spadaju žitarice, riža, krumpir, slatki krumpir, mrkva te neke vrste povrća (kukuruz, zimska bundeva, grašak i mladi grah). Te namirnice ne bismo trebali kombinirati u istom obroku. Treba ih jesti u manjim porcijama i s namirnicama bogatima vlaknima jer one potiču probavu, pa i metabolizam šećera.
- Općenita je preporuka da polovicu obroka treba činiti zeleno lisnato povrće, primjerice kelj, špinat, blitva ili zelena salata, dok na ostatku tanjura možemo kombinirati ugljikohidrate te proteine - dodaje sugovornica. Kad je u pitanju voće, prednost treba dati onom koje sadrži više vode, te prirodno kiselijem voću, kao što su jabuke ili borovnice.
- Banane, datulje, smokve, šljive i grožđe treba jesti umjereno jer sadrže veći udio šećera, a posebno oprezni trebamo biti sa sušenim voćem. Zbog izuzimanja vode smanjuje se udio vlakana, pa je udio šećera u tom voću još veći - upozorava nutricionistica.
To znači da suho voće treba jesti jako umjereno.
Također, iako se preporučuje unos cjelovitih žitarica, na deklaracijama provjeravajte udio šećera. Naime, neke kombinacije žitarica za doručak mogu sadržavati i visoki udio dodanih šećera koje proizvođači dodaju kako bi im dotjerali okus, pa mogu imati i negativan učinak na razinu šećera u krvi. Zato je uvijek bolje nabaviti “obične” žitarice te ih kombinirati sa svježim voćem ili orašastim plodovima.
Ne izbacujte gluten bez razloga
Ljudi koji redovito jedu hranu s glutenom (pšenicu, ječam i raž) imaju 13 posto manju vjerojatnost da će razviti dijabetes u usporedbi s onima koji ih izbacuju iz prehrane ako za to ne postoji medicinska indikacija (intolerancija glutena, odnosno celijakija), pokazala je studija Američkog udruženja za zdravlje srca provedena na 200.000 ljudi. Pretpostavlja se da je to povezano s manjim unosom vlakana koja imaju vrlo važnu ulogu u snižavanju rizika od dijabetesa tipa 2, a cjelovite žitarice ih sadrže.
I previše soli može potaknuti razvoj dijabetesa
Povećan unos soli jedan je od glavnih uzroka hipertenzije, a to je jedan od čimbenika koji utječe i na povišen rizik od šećerne bolesti. Štoviše, nove studije koje potpisuju švedski znanstvenici pokazuju da povećani unos soli može direktno utjecati na smanjenje otpornosti na inzulin. Procjenjuje se da je čovjeku dovoljna tek četvrtina čajne žličice soli na dan, dok je najviša dopuštena granica jedna žličica. Samo 1000 mg natrija iznad toga povećava rizik od šećerne bolesti za 43 posto, tvrde švedski znanstvenici.
Dodavanje šećera je opasno - bolji je onaj iz hrane
Prehranom dobivamo određenu količinu zdravog, prirodnog šećera, i to kroz tjesteninu, rižu, kruh, mlijeko, žitarice ili voće. Čovjeku koji se zdravo hrani i u prehrani ravnomjerno koristi sve spomenute namirnice, količina šećera koji prirodno unese u organizam u pravilu je dovoljna za funkcioniranje stanica i mišića i dodatni šećer mu nije potreban, osim ako nije riječ o ljudima koji rade težak fizički posao ili sportašima. No sve više od nekoliko žličica u kavi ili čaju tijekom dana može biti – previše.
Orašasti plodovi reguliraju šećer u krvi, ali su kalorični pa se traži oprez
Zdrave polinezasićene masti u orašastim plodovima poboljšavaju osjetljivost na inzulin te sprečavaju nagli rast šećera u krvi i tako ublažavaju rizik od dijabetesa tipa 2, tvrde švedski znanstvenici. Štoviše, kažu, da unos orašastih plodova može aktivirati dio mozga zadužen za kontrolu apetita. Ipak, vrlo su kalorični pa treba biti umjeren. Grickajte ih kao poslijepodnevni međuobrok, kako biste ugasili želju za slatkišima.
Uz skidanje viška kilograma do manjeg rizika
Više od 70 posto ljudi sa šećernom bolešću je preuhranjeno ili pretilo. S druge strane, pravilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću te posljedičnim smanjenjem tjelesne mase za samo 5-10 posto rizik od obolijevanja od šećerne bolesti može se smanjiti za 50 posto.
Mediteranska prehrana je ključ prevencije
Studije pružaju sve više dokaza o blagotvornosti mediteranske prehrane koja ne može izliječiti dijabetes, ali je najbolji izbor kad je riječ o prevenciji i kontroli ove bolesti. Mediteransku prehranu odlikuje bogatstvo unosa biljne hrane, kao što su žitarice i orašasti plodovi, s naglaskom na voće i povrće. Sastavni dio je unos ribe koji nadmašuje unos mesa, osobito crvenog. Za brojne zdravstvene blagodati zaslužan je visok unos nezasićenih masnih kiselina (riba i maslinovo ulje) te visok unos vlakana i antioksidansa iz voća i povrća.
