Blago povišena temperatura, glavobolja i kašalj simptomi su na koje se uglavnom žali većina pacijenata koji su posljednjih dana zakucali na vrata domova zdravlja u Bosni i Hercegovini, a sudeći prema dnevnim izvješćima o broju novozaraženih, korona nam se vratila. Iako je posljednjih mjeseci pandemija koronavirusa jenjala, ipak nema mjesta opuštanju. Zadnje su vijesti upozoravajuće te je, kao i u ostatku Europe, i u BiH došlo do određenog porasta broja oboljelih od COVID-19, a podlinije omikron varijante brže se šire i, prema najavama, u idućem razdoblju postat će dominantne. Mnogi građani strahuju od onoga što donosi jesen. Tim povodom razgovarali smo s doc. dr. sc. Svjetlanom Grgić, spec. infektologije i voditeljicom COVID bolnice Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar.
Večernji list: Već treće ljeto živimo s pandemijom koronavirusa i navikli smo da broj zaraženih i hospitaliziranih pada u ljetnim mjesecima. Možete li nam objasniti kako vaš odjel funkcionira ljeti i to vrijeme usporediti s vremenom kada se nalazimo na vrhuncu vala Covid-19?
- Nažalost, razdoblje pandemije s koronavirusom i dalje traje, ali, na sreću, ovo treće ljeto provodimo u normaliziranim uvjetima rada u cijeloj Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Koronavirus je i dalje među nama, ali zadnja dva mjeseca s nižom učestalošću u Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj te Hercegbosanskoj županiji pa samim time imamo i manji broj oboljelih. Zadnjih dana primjećujemo blaži porast pozitivnih, no ne i hospitaliziranih, što pratimo i vidimo da se događa i u susjednim državama.
Večernji list: Kakva su vaša dosadašnja iskustva s koronavirusom, koje kategorije stanovništva su se najteže borile s virusom i, na žalost, nisu uspjele pobijediti bolest? Naučili smo da dob i nije uvijek bila presudna. Vaš komentar!?
- Nakon 6000 opserviranih bolesnika i 4000 liječenih bolesnika u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar zbog koronavirusa u prethodne dvije pandemijske godine evidentno je kako smo imali više hospitaliziranih starije dobi, češće iznad 70 godina i bolesnika s pridruženim bolestima kao što je dijabetes melitus, kronične bolesti srca i maligne bolesti. Kod takvih se bolesnika koronavirusna infekcija prezentirala težom kliničkom slikom te nerijetko završavala i lošim ishodom bolesti.
Večernji list: Dio se građana cijepio, dok dio kategorički odbija cijepljenje. Vaše iskustvo, savjet i preporuka? Koliko je cijepljenje utjecalo na kliničke slike pacijenata i broj cijepljenih na respiratoru?
- U 21. stoljeću prevencijom možemo zaustaviti mnoge nezarazne i zarazne bolesti, pa tako i koronavirusnu infekciju. Za sebe i obitelj uvijek biram prevenciju jer obveza i zadaća svakoga liječnika jest profesionalno i osobno promovirati prevenciju zdravlja. Kad liječimo bolesnika, tada smo već zakasnili u prevenciji. Pokazatelj uspješnoga zdravstvenog sustava ulaganje je u promociju i prevenciju zdravlja kakav viđamo u uređenim državnim sustavima kakvima i sami težimo. Federalno ministarstvo zdravstva FBiH i Federalni zavod za javno zdravstvo u BiH sa svim sekundarnim i primarnim zdravstvenim sektorom (zahvaljujući svom medicinskom i nemedicinskom osoblju) u BiH uložili su nadljudski napor u koordiniranju i kontroli ove pošasti i u konačnici, u odnosu na druge bogate države oko nas, imamo odličan odgovor i dobre rezultate u borbi s pandemijom, s obzirom na neuređenost upravljanja našom državom. Koliko god ljudi ignoriraju činjenice o cjepivu, koronavirusu i uživaju u analizama teorija zavjere raznih teoretičara, činjenica je kako se i danas u bolnici u većem broju hospitaliziraju necijepljeni. Nažalost, oboljeli često imaju neadekvatan odgovor na infekciju zbog lošijega imuniteta i pridruženih kroničnih bolesti te je kod njih češće bio prisutan lošiji ishod bolesti.
Večernji list: Kakva su vaša iskustva, ima li dio populacije dugotrajne posljedice od koronavirusa i kako se manifestiraju?
- O dugotrajnim posljedicama koronavirusne infekcije u tijeku su brojna svjetska istraživanja i o tome će se tek pisati i čitati još dugi niz godina. Činjenica je da imamo više oboljelih od nezaraznih bolesti jer u zadnje dvije godine svi su se fokusirali na koronavirus, a manje skrbili o svom zdravlju. Nažalost, i dostupnost dijagnostičkih pretraga sa svrhom prevencije zdravlja globalno je bila u populaciji slabo dostupna.
Večernji list: Djeca i koronavirus?
- Iz onoga što smo do sada vidjeli može se zaključiti kako je ipak koronavirusna infekcija mnogo teža i ozbiljnija bolest u starije populacije s komorbiditetima, dok se u djece do sada prezentirala većinom s blažim kliničkim slikama poput mnogih drugih virusnih respiratornih bolesti.
Večernji list: Što očekujete ujesen i pripremate li se već?
- Svima nama jedino je izvjesno kako nikada ne bude onako kako očekujemo, no mi se prognozama ne bavimo. Kliničari u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar uvijek su na visini zadatka i spremni odgovoriti postojećoj epidemiološkoj situaciji.
Večernji list: Tko su sada najčešći pacijenti na vašem odjelu? Je li to neka uobičajena slika iz vremena prije pandemije?
- Posljednja dva mjeseca u Klinici za infektivne bolesti zastupljene su i druge infektivne bolesti, osim koronavirusne infekcije, koje su uobičajene za sezonske uzročnike koje smo viđali i u godinama prije pandemije.
Večernji list: Majmunske boginje su nova bolest koja “hara” svijetom? Je li Bosna i Hercegovina pripremljena za to i kako gledate na ovu zarazu? Što biste preporučili i poručili široj javnosti?
- Zdravstveni sustav u BiH, uključujući i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, do sada je dobro odgovorio na svaku situaciju s novim patogenim uzročnicima koje smo do sada imali, tako da strategija za novu bolest - “majmunske boginje” - postoji.
Preporuka široj javnosti je praćenje i pridržavanje redovito ažuriranih preporuka Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Federalnog Ministarstva zdravstva.
