Među dvadeset najsiromašnijih zemalja svijeta je i BiH. Prema procjenama, 700.000 građana živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Na tisuće ljudi u BiH danas živi od samo jednog obroka iz narodnih kuhinja. Bez obzira na porazne statistike, država nema strategiju za pomoć siromašnima. Istodobno, političari čija su mjesečna primanja ravna dvogodišnjim primanjima umirovljenika, ne osjećaju na svojoj koži kako izgleda siromaštvo, pa očito nisu previše zainteresirani, a nemaju ni viziju kako pomoći najugroženijima. BiH u sljedeće dvije godine prijeti još veće siromaštvo jer ovoj zemlji slijedi otplata kredita MMF-u, a istodobno sve su očiglednije posljedice kriminalne privatizacije.
Diskriminacija djece
Siromaštvo u BiH je jako izraženo, a to potvrđuje podatak da gotovo svaki treći građanin ove zemlje živi ispod životnog minimuma. Više od pedeset posto građana je nezaposleno, a polovina onih koji rade primaju prosječnu plaću koja je dvostruko manja od potrošačke košarice.
S druge strane, kada bi se mirovine podijelile prema stvarnim rješenjima, tek tada bi nastao kaos jer mnogi koji danas primaju minimalnu mirovinu od 325 KM ni taj iznos ne bi dobivali. Među najranjivijim socijalnim kategorijama su djeca, a u BiH ne postoji razvijena socijalna politika naspram najmlađih.
Ona je vrlo često diskriminirajuća. U Bosni i Hercegovini živi 250.000 djece na granici siromaštva, a 170.000 djece je siromašno. Dječje doplatke u Federaciji pojedine županije imaju, ali neki ne.
U RS-u dječji doplatak iznosi 18 eura, a primjerice u Tuzlanskoj županiji 10 eura i često je neredovit. BiH kao država nikada nije provela strategiju smanjenja siromaštva koju je usvojila prije deset godina. Iako je skupo plaćena, danas se ne zna ni gdje se ta strategija nalazi, a prema procjenama smo u vrhu svjetske statistike po siromaštvu.
Pad životnog standarda
U posljednje četiri godine životni standard građana pao je za 30 posto, a ni prognoze za sljedeće dvije godine nisu nimalo optimistične jer BiH slijedi otplata kredita prema međunarodnim fondovima.
Stručnjaci iz oblasti socijalne zaštite upozoravaju da ono što nedostaje BiH jeste nepostojanje socijalne karte stanovništva tako da se danas događa da su ugroženi socijalni slojevi u potpunosti zanemareni, a istodobno se neke od slojeva stanovništva preferiraju i tretiraju po višem programu socijalnih pomoći. Jedan od načina kako to riješiti je opet najnepopularniji način, a to je zaduživanje za rješavanje ovih socijalnih pitanja. Međutim, dugoročno rješenje problema jeste u poboljšanju poslovne klime, otvaranju novih radnih mjesta i zapošljavanju.
Svjetska banka je objavila podatak da BiH visokih četiri posto BDP-a izdvaja za socijalna davanja, no koristi od tih sredstava imaju najmanje istinski siromasi. Jer nemali je broj u BiH onih koji su danas na visokim političkim pozicijama s plaćama od nekoliko tisuća maraka.Uz to, zahvaljujući ratnim zaslugama, primaju i neki vid socijalne pomoći. To je neodrživo, smatraju
