Obustavom financijskih sredstava iz fondova EU-a određeni broj tužitelja koji su angažirani na procesuiranju ratnih zločina nije dobivao naknade, s pojedinim stručnim suradnicima raskinuti su ugovori, a nije bilo novca ni za financiranje dolaska svjedoka, prenijela je nedavno u jednom svom izvješću agencija BIRN.
Uskraćena pomoć
Pomoć EU-a od 14,8 milijuna eura, prema planu, trebala je biti raspoređena za materijalne troškove, koji uključuju istražne radnje, putne troškove za ispitivanje svjedoka i vještačenja. Razlozi zbog kojih je EU odlučio uskratiti uplatu pomoći, prema informacijama agencije BIRN, leže u činjenici da vlasti u BiH nisu još usvojile strategiju za reformu sektora pravosuđa u BiH za razdoblje od 2014. do 2018. Proračunsku potporu iz EU-a koristilo je 16 tužiteljstava i šest sudova, u kojima je u 2014. zaposleno ukupno 20 tužitelja i sedam sudaca te 115 stručnih savjetnika, suradnika i administrativno-tehničkih radnika. Ukupno šest tužitelja i 12 stručnih suradnika i pomoćnika u okružnim tužiteljstvima u Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci radilo je na ovim predmetima.
Provedba strategije
“Morali smo raskinuti radni odnos sa stručnim suradnicima i administrativnim radnicima”, kazao je Srđan Vukanović iz Okružnog tužiteljstva u Trebinju. Prema informacijama BIRN-a, županijska tužiteljstva većinom su uspjela sredstva za plaće osigurati od vlada. Osim što su tužitelji bili ostali bez plaća, zbog kašnjenja u provedbi strategije za reformu sektora pravosuđa u BiH, rastao je i broj neriješenih kaznenih i građanskih predmeta. Kako bi se konačno anulirao jedan pravni nonsens, koji je specifičan za BiH, strategija za reformu sektora pravosuđa u BiH za razdoblje od 2014. do 2018., čije donošenje i provedbu uvjetuje Europska unija za rješavanje predmeta za naplatu potraživanja za izvršene komunalne usluge, prvi je važan korak u rješavanju problema neriješenih predmeta na sudovima u BiH. U sklopu strategije, koju posjeduje “Večernjak”, previđena je što žurnija izmjena Zakona o ovršnom postupku i uspostavljen je učinkovit ovršni postupak u rješavanju komunalnih predmeta. Potrebno je, kako stoji u strategiji, što žurnije donijeti planove za rješavanje starih i drugih neriješenih predmeta u pravosudnim institucijama u BiH. Traži se afirmiranje instituta sudske nagodbe, medijacije i arbitraže kao alternativnih načina rješavanja sporova. Prema izvješću Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VTSV), zbog neplaćenih dugova, komunalnim su predmetima “zarobljena” sredstva u vrijednosti većoj od milijarde KM. Utemeljenje privatnih agencija za naplatu tih dugovanja od građana jedan je od oblika rješenja koja predlaže VTSV. Prema njihovu mišljenju, ove su aktivnosti u skladu s preporukama Europske komisije za provođenje strategije za reformu sektora pravosuđa u BiH i strukturalnog dijaloga, koja se odnosi na “uvođenje niza mjera za smanjenje velikog priljeva predmeta neplaćenih komunalnih računa, kao što su rješavanje ‘komunalnih’ predmeta izvan sudova, prijenos izvansudskog dijela izvršenja na privatne ili javne agencije za izvršenje i prijenos izvanparničnih ostavinskih predmeta na javne bilježnike”. •
