Iako su troškovi proizvodnje povrća visoki, visoka cijena gotovih proizvoda brojne je potaknula da se okrenu obradi vlastitih površina. Zbog povoljnih vremenskih prilika sadnja povrća na otvorenom ove godine počela je nešto ranije. - S obzirom na to da u okviru imanja imam dovoljno obradive zemlje za proizvodnju i uzgoj nekoliko poljoprivrednih kultura, odlučio sam se i ove godine posvetiti nekolicini njih, što mi predstavlja određenu uštedu na godišnjoj razini. Budući da već nekoliko godina za neke od tih kultura, kao što je paprika, imam i vlastito sjeme, ušteda je još i veća. Tako sam u okviru dosadašnje pripreme odlučio posaditi krumpir, luk, češnjak, blitvu, krastavce, kupus, mahune, mrkvu i peršin, a u idućem razdoblju slijedi nekoliko vrsta paprika i rajčica. Ipak, skupoća određenih repromaterijala i dalje predstavlja opterećenje, a poglavito kada govorimo o gnojivu. No, sve više prelazim na organsku proizvodnju, što znači da su mi iz godine u godinu i manje potrebe za kupovnim gnojivom - priča nam sugovornik Dario.
Sjetva
S druge strane, iz plastenika se već ubiru prvi ovogodišnji plodovi. U Semberiji sjetva povrća na otvorenom u punom je jeku. U semberskom selu Crnjelovo, gdje se proizvodi najviše povrća u ovom dijelu zemlje, već ubiru prve plodove i u plastenicima. - Mi sijemo veći broj tih povrtlarskih kultura, počevši od krastavca, za koji je počela berba prije deset dana. Tikvice su se počele brati prije 7 do 10 dana, ima paprika u plastenicima, na njivi, patlidžana... - kaže za BHRT Milorad Zarić, proizvođač povrća. Zbog porasta cijena svega, pa i povrća, sve je više onih koji se odlučuju proizvoditi svoje, barem i u posudi. Proizvođači kažu da je računica jasna. Kilogram krumpira na tržnici stoji od 2,50 do 3 marke. S druge strane, da bi četveročlana obitelj zasadila dovoljne količine krumpira potrebne za cijelu godinu, potrebna joj je vrećica sjemenskog krumpira koja stoji 40 maraka. Ponuda rasada na tržnicama je raznovrsna, a cijene su od pola marke do marku.
Da se sije sve više povrća, potvrđuju i u gradskom Odjelu za poljoprivredu u Bijeljini. - Ona je zastupljena na površini od 4 do 4 i pol tisuće hektara, ovisno o godini. Od tih 4500 hektara površine, u zatvorenom prostoru odvija se na oko 300 hektara, 3000 duluma na zaštićenom prostoru - kazao je za BHRT Sreten Vučković, načelnik Odjela za poljoprivredu Grada Bijeljine. Da cijene voća i povrća na tržnicama gotovo neprekidno rastu te da se kupuje na komad, sve češće govore i sami građani. - Ne znam postoji li išta što je zadržalo prošlogodišnju cijenu. Imam osjećaj, kad god nešto kupujem, da su cijene nove, više. Nema više kupnje na kilogram, sada kupujem samo količinu koja je dovoljna za jedan ili dva ručka - priča nam sugovornica. Kada je riječ o cijenama, vezica šparoga na popularnoj mostarskoj tržnici prodavala se po od tri do četiri marke. Budući da vezica teži oko 200 grama, kilogram je stajao od 15 do 20 KM. I cijena jagoda je visoka, pa se za kilogram izdvaja i do 10 KM. Cijena kilograma raštike je od pet do šest maraka. Isto toliko je i mladi luk.
Kupus u glavici je 3 KM, koliko je i mrkva, dok su blitva, zelena salata i špinat 4 KM. Cijena tikvice je 5 KM, patlidžana 6, a paprika 7 maraka. Za kilogram bijelog luka potrebno je od 12 do 15 maraka, ovisno o vrsti, a peršin i celer 10 KM. Mladi krumpir prodaje se po cijeni od oko tri marke, dok je obični oko dvije marke.
Prema ranije objavljenim podacima za BiH, u prosincu 2023. godine blitva i špinat su na tržnicama bili skuplji za približno 100 posto u odnosu na godinu prije, dok su, primjerice, mandarine bile jeftinije nego 2022. godine, kada su i slabije rodile.
Veliki rast
Ove se zime cijena mandarina na tržnicama u BiH kretala od 0,70 do 1,20 KM, dok je prethodne zime cijena kilograma ovoga voća bila od 1,20 do 1,40 KM. U BiH je došlo do velikog rasta cijena većine vrsta lisnatog povrća, dok je cijena mrkve tek nešto veća u odnosu na prethodnu godinu.
