U Bosni i Hercegovini situacija izmiče kontroli kada je riječ o pranju novca. Visina udjela depozita nerezidenata u 2017. godini iznosila je 1,55 milijardi KM, a u prošloj godini povećala se za čak 408 milijuna KM i dostigla je iznos od 1,96 milijardi KM. Ovi podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina ne slijedi primjere zemalja Europske unije, već suprotno, konstantno povećava udio stranih depozita iz godine u godinu, navodi se u jednom od i izvješća Centralne banke BiH.
Povećanje stranih depozita
Najveći dio ovih depozita odnosi se na depozite matičnih banaka iz inozemstva, koje ove banke drže kod svojih banaka kćeri u BiH, navodi Centralna banka Bosne i Hercegovine. Statistika godinama unatrag pokazuje da se povećava vrijednost svih depozita u BiH, pa samim tim i stranih depozita, što se malo može povezati s rizikom od pranja novca, ali da takva situacija nije nemoguća, tvrde domaći ekonomisti. - Vrlo malo se može povezati povećanje nerezidentnih depozita s pranjem novca. Rizik, naravno, postoji, ali je minimalan u odnosu na neke druge čimbenike. Budući da se radi o stranim valutama, najčešće se može odraziti u nekim egzotičnim valutama, gdje se takvi transferi brzo uprate - smatraju ekonomisti. Centralna banka Bosne i Hercegovine može kroz praćenje transfera novca utvrditi je li došlo do nezakonitih radnji, a kroz razne bankarske propise i zakone, uz pomoć institucija poput SIPA-e, MUP-a, entiteta, ovakve radnje sankcionirati i sprječavati. Većina zemalja eurozone smanjila je svoj udio stranih depozita u drugoj polovini prošle godine. Devizni depoziti u bankama ovih zemalja pali su u prosincu na 939,4 milijarde funti, što je pad od 12 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Praćenje novčanih transakcija
Takozvani nerezidentni depoziti bili su vrlo visoki u zemljama poput Latvije, Malte ili Cipra, koje su najviše bile izložene nedavnim optužbama za pranje novca. Spustili su se nakon što su počele kaznene istrage, pokazuju podaci Europske središnje banke. U BiH novac se pere na različite načine, i to prije svega investicijama, odnosno kupnjom nekretnina, zatim preko nekih nevladinih organizacija koje njime pokušavaju financirati projekte, ali i sustavom off-shore kompanija, Ipak, zahvaljujući i rezultatima postignutim u provođenju projekta “Podrška borbi protiv pranja novca”, u veljači 2018., na plenarnoj sjednici FATF-a održanoj u Parizu 40 država članica jednoglasno je odlučilo da se Bosna i Hercegovina skine sa “sive liste” FATF-a. Treba naglasiti da je korist za Bosnu i Hercegovinu zbog skidanja s FATF-ove “sive liste” višestruka. Zbog činjenice da je BiH bila stavljena na ovu listu, gospodarski subjekti u svakodnevnom poslovanju susretali su se s otežanim platnim prometom s inozemstvom. Skidanjem BiH s FATF-ove “sive liste” prestaju i uzroci problema s kojima se susreću poslovni subjekti iz BiH u svakodnevnom poslovanju, kao i uzroci s kojima se susreću građani prilikom obavljanja financijskih transakcija s inozemstvom.•
