Dopremijerka Federacije BiH i ministrica financija Jelka Milićević prva je žena u Federaciji BiH na ovoj dužnosti i u ovoj ulozi. U vrlo složenom vremenu, uz zahtjevne reforme, njezina odlučnost praviti prave poteze i bolne financijske rezove te u Vladi jasno i principijelno štititi prava svog naroda brzo je prepoznata. U intervjuu za Večernji list govori o financijskoj situaciji u Federaciji, dugovima, problemu s mirovinskim sustavom, raspodjelom prihoda, odnosima u Vladi...
Večernji list BiH: Vlada Federacije BiH odlučna je provesti važne reforme nužne za europski put BiH, ali i one unutar samog entiteta. Što će one u budućnosti donijeti građanima?
- U cilju stvaranja stabilnog makroekonomskog okruženja već je započet niz strukturalnih reformi u financijskom sektoru te u oblastima radnog zakonodavstva, javne uprave i politike zapošljavanja u javnom sektoru, reformi u zdravstvenom sektoru, reformi u sustavu mirovinskog osiguranja, unapređenja poslovne klime i konkurentnosti te restrukturiranja javnih poduzeća, a u javnim financijama započeta je fiskalna konsolidacija.
Sve aktivnosti bi trebale rezultirati povećanjem javnih prihoda, umanjenjem proračunskoga deficita i razine javnog duga, te smanjenjem neformalne ekonomije, otvaranjem radnih mjesta, ali i boljom i pravednijom raspodjelom socijalnih davanja. Vlada je svojevrsnom reformom poslovnog okruženja poduzela niz mjera koje imaju za cilj stvaranje boljih uvjeta za rad i gospodarski rast te su usvojeni ili predloženi za usvajanje setovi zakona koji upravo definiraju ove oblasti.
Večernji list BiH: O kojim je konkretno zakonima riječ?
- Tu prvenstveno mislimo na usvajanje novog Zakona o gospodarskim društvima, Zakona o radu koji predstavlja jedan od ključnih zakona za uspostavljanje i održavanje funkcionalnog i učinkovitog sustava tržišta rada usklađenog s europskim zakonodavstvom te međunarodnim dokumentima. U cilju osiguranja odgovarajućeg stupnja gospodarskog rasta poduzete su aktivnosti na povećanju broja zaposlenih kroz uredbu za poticaj prvog zapošljavanja i samozapošljavanja. Ovaj program prvenstveno je fokusiran na mlade ljude, njih oko 7000 u ovoj godini, koji nemaju priliku steći prvo radno iskustvo. Želimo mladim ljudima pokazati da su nam oni važni za budućnost i da bez njih ni Reformska agenda nema smisla.
Večernji list BiH: Jesu li među najvažnijim mjerama one za smanjenje stope nezaposlenosti?
- Dakle, smanjenje stope nezaposlenosti predstavlja jedan od ključnih elemenata koji vode prema ekonomskom rastu naše zemlje. Nadalje, poduzimamo mjere kako bismo osigurali bolje uvjete za stvaranje poslovne klime i povećanje konkurentnosti.
U tijeku je priprema niza mjera koje prvenstveno uključuju detaljnu analizu parafiskalnih davanja koja predstavljaju teret poduzetnicima. Intenzivirat ćemo aktivnosti na otvaranju “one stop shopa” kojim želimo skratiti vrijeme za registraciju poslovnih subjekata. Ovo su samo neke od mjera kojima želimo postići postavljene ciljeve i približiti se europskim standardima.
Večernji list BiH: Što je, po vašem mišljenju, nužno za financijsku stabilnost Federacije BiH? Kakvo je stanje u federalnom proračunu? Najavljena su nova zaduženja.
- Dugovanja uslijed nelikvidnosti znatno opterećuju poslovanje gospodarskih subjekata i prijete potpuno zaustaviti njihovo poslovanje, što izravno ugrožava naplatu javnih prihoda te ekonomski rast i zaposlenost. Takva situacija potiče sivu ekonomiju jer primorava poslodavce na aranžmane skrivene od poreznih tijela.
Polazeći od načela da je ostvarenje ciljeva gospodarskog sustava jedino moguće uz kontinuiranu likvidnost i solventnost društava u cjelini, Vlada je poduzela mjere na otklanjanju problema nelikvidnosti i solventnosti tako što je zakonskom regulativom unaprijeđen unutarnji platni promet i stvorene pravne pretpostavke za poboljšanje financijske discipline i za uređivanje financijskog poslovanja gospodarskih društava i javnih tijela s utvrđenim rokovima izvršenja novčanih obveza.
U cilju održavanja financijske stabilnosti i otklanjanja prepreka održivom ekonomskom rastu, definirane su mjere i aktivnosti koje će doprinijeti razvoju financijskog tržišta kroz izradu novih zakona, posebice ističemo novosti u novom Zakonu o bankama.
Večernji list BiH: Što govore pokazatelji o izvršenju proračuna za prva četiri mjeseca?
- Prošli tjedan razmatrali smo izvješće o izvršenju proračun za prvo tromjesečje 2016. i u odnosu na isto razdoblje 2015. ukupno ostvareni prihodi bilježe porast od 6%., ali realizacija naplate prihoda za prva tri mjeseca značajno odstupa u odnosu na planiranu dinamiku po proračunu 2016. I uz neujednačene priljeve proračunskih prihoda, dobrim planiranjem i praćenjem operativni proračuna za proračunske korisnike, gotovo da nema kašnjenja u izmirenju obveza prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, prema civilnim žrtvama rata, braniteljima, ratnim i neratnim invalidima, zaposlenicima. Istina, postoje određena kašnjenja prema poljoprivrednicima iz ranijih godina zbog svojevrsnih revizija i provjera. Svi ostali transferi su usuglašeni prema ostvarenim priljevima.
Večernji list BiH: A što je sa zaduženjima?
- Zaduženja su u okviru usvojenih zaduženja na domaćem i inozemnom tržištu i usvojenog proračuna za 2016. i to nisu nova zaduženja. Moguća je jedino izmjena izvora, tj. jesu li to domaće financijske institucije ili MMF i druge međunarodne financijske institucije. Usput rečeno, ukupan dug, vanjski i unutarnji dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH na dan 31. ožujka 2016. iznosio je 6.177,598.422 KM i u odnosu na 31. prosinca 2015. manji je za 1,45% ili za 90,902.723 KM.
Večernji list BiH: Porezna reforma najavljuje se kao prioritetan dio Reformske agende. Što su ključne promjene u poreznoj politici FBiH i očekujete li otpore?
- Unapređenje poreznog sustava svakako je vrlo važno pitanje jer je cilj postaviti dobru, učinkovitu i ekonomičnu organizaciju porezne uprave koja će odgovoriti misiji prikupljanja poreznih prihoda. U pripremi je potpuno novi Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH u kome će biti jasno i na jednom mjestu propisane sve procedure i za porezne obveznike i porezna tijela. Opredijeljeni smo da se provedbom reformi poboljša naplata, porezna disciplina i pravičnost za porezne obveznike. Istodobno se zagovara profesionalno ponašanje i poreznih tijela, kao transparentno izvještavanje o poreznim dužnicima.
Večernji list BiH: Stabilnost mirovinskog sustava i redovitost isplate mirovina jedan je od problema s kojim se suočava FBiH. Ima li Vlada rješenje ili viziju rješenja?
- Vlada je vrlo svjesna svih naslijeđenih problema i dubioza, a posebno likvidnosti i solventnosti mirovinskog fonda, kao i socijalnog položaja i statusa oko 400.000 umirovljenika.
Problem se pokušava ublažiti sinergijom niza mjera i aktivnosti. Vezano uz velika dugovanja poreznih obveznika, a prvenstveno državnih poduzeća i institucija, želimo istaknuti kako se u prethodnoj godini, kao i u ovoj nastavljaju aktivnosti kojima želimo osigurati restrukturiranje perspektivnih državnih poduzeća te rješavanje nagomilanih problema u poduzećima u kojima evidentno postoje poteškoće u poslovanju, kao i pojačati poreznu disciplinu. Stvaranje povoljnog i stabilnog poslovnog okruženja za gospodarske subjekte, poticajne mjere za proširenje kapaciteta, programi zapošljavanja i samozapošljavanja izravno bi utjecali na povećanje prihoda Fonda MIO.
Večernji list BiH: Je li jedno od rješenja i da mirovinski sustav bude dio proračuna FBiH?
- U parlamentarnoj proceduri je nacrt novog Zakona o MIO, a vrlo skoro i novi Zakon o organizaciji Fonda MIO. Vrlo ozbiljno se razmišlja o mirovinskom sustavu kao dijelu proračuna Federacije i rizničkog plaćanja. Sve ove aktivnosti na stabilizaciji Fonda traže vrijeme, a isplata mirovina do 5. u mjesecu je iznimno aktualan problem.
Jedino brzo rješenje je da MIO zatraži dodatna kreditna sredstva na kratkoročnoj osnovi od banaka, a u cilju popravljanja likvidnosti. Za kreditno zaduženje su i Vlada i Parlament dali suglasnost kroz izmjenu Statuta Fonda u 2015. Uprava Fonda MIO je morala provesti sve potrebite procedure, jer se za ovaj problem kašnjenja u isplati znalo i očekivalo već u siječnju 2016.
Večernji list BiH: Kako komentirate to što su oni koji su sjedili u bivšoj Vladi, kada je problem najviše eskalirao, sad najveći kritičari Vladine politike prema umirovljenicima?
- Bivša Vlada nije imala rješenja. Probleme je gurala pod tepih i populistički djelovala, posebno u 2014., jer je bez ikakve osnove i ekonomske opravdanosti zagovarala i odobravala povećanje mirovina. Zbog povećanja mirovina od 5 posto dovela se u pitanje stabilnost isplate za sve. Od suficita u 2010. došlo se do akumuliranih gubitaka za gotovo jednomjesečnu mirovinu za sve umirovljenike. To su rezultati bivše Vlade i teško ih je gurnuti pod tepih. Jačina kritika ne znači i jačinu argumenata. Mislim da sebe pravdaju.
Večernji list BiH: Raspodjela prihoda u FBiH i dalje izaziva kontroverze. Što bi, po vašem mišljenju, bio najpošteniji model raspodjele prihoda unutar ovog entiteta?
- I to je vrlo teško pitanje jer svi imaju svoja rješenja. Što je to pravedno, jednostavno nismo mogli definirati pa smo zatražili tehničku pomoć MMF-a i oni su nam napravili određene analize i preporuke.
Večernji list BiH: MMF je podržao inicijativu za novi Zakon o raspodjeli prihoda. Što su vam u razgovorima rekli o ovom problemu predstavnici MMF-a?
- Skupina stručnjaka je vrlo ozbiljno sagledala postojeći desetogodišnji sustav raspodjele javnih prihoda, načinila niz analiza, obavila nekoliko radnih sastanaka u županijama, znanstvenim institucijama, nevladinim udrugama.
U Vladi smo organizirali i sastanak sa svim ministrima financija županija, predstavnicima gradova i općina i predstavnicima Vlade te se opredijelili za potpuno novi Zakon o raspodjeli javnih prihoda. U Federaciji je potrebno uravnotežiti primjenu tzv. dva stupa u raspodjeli. Jedan je povrat dijela prihoda u mjesto gdje su prikupljeni, a drugi stup je raspodjela nedostajućih prihoda po načelu tzv. solidarnosti.
Daljnja razrada modela i simulacija modela razrađuje se u Ministarstvu financija. I ovo će biti vrlo važan zakon koji će biti predmet rasprava, kritika, interesa, ali se nadam da ćemo u širokoj raspravi doći do pravednijeg rješenja za sve sudionike u raspodjeli prihoda.
Večernji list BiH: Najavljena je privatizacija državnog udjela u mnogim kompanijama. Hoće li to utjecati na poslovanje tih poduzeća i gdje će biti usmjerena dobivena sredstva?
- U prošloj godini Vlada je definirala listu poduzeća koja će biti predmet privatizacije u ovoj godini i za koje sigurno postoji zanimanje na tržištu.
Sredstva ostvarena privatizacijom tih poduzeća Vlada Federacije BiH želi usmjeriti na rješavanje upravo onih državnih kompanija koje imaju poteškoće u poslovanju restrukturiranjem perspektivnih i rješavanje statusa neperspektivnih poduzeća bez stvaranja novih obveza.
Večernji list BiH: Je li uvođenje nove pristojbe na gorivo najbolji način da se osiguraju dodatna sredstva za cestogradnju?
- Uvođenje dodatnih namjenskih pristojbi na gorivo uobičajeni je izvor financiranja investicijskih aktivnosti u vrijeme niskih cijena nafte na svjetskom tržištu.
Dodatne pristojbe bi kao stalan prihod poboljšale kreditnu podobnost Cesta i Autocesta kod međunarodnih financijskih institucija. Novi krediti bi osigurali da se nastave započeti projekti izgradnje cestovne infrastrukture, a to bi izravno doprinijelo ekonomskom rastu u idućem razdoblju.
Večernji list BiH: Ima li političkih i personalnih problema u Vladi Federacije? Radi li Vlada kao tim i sukladno koalicijskim dogovorima?
- Želim vjerovati kako smo prošli vrijeme uhodavanja i da su nam Reformska agenda i Akcijski plan Vlade FBiH prioritet.
U posljednje vrijeme pojave se neke inicijative, optužbe, odstupanje od dogovorenih aktivnosti i prioriteta koji zbune i Vladu, a i javnost.
Mnoge aktivnosti za koje smo imali hrabrosti u 2015. godini nekako se bojažljivo pokreću u 2016. Mislim kako su manji problemi u koaliciji i koalicijskim dogovorima, a više su sada u pitanju lokalni izbori i populistički potezi pojedinaca i stranaka.
