Da se sada održavaju opći izbori Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika najvjerojatnije bi zadržao sve poluge vlasti u Republici Srpskoj. Tako barem pokazuje novo istraživanje koje je agencija nedavno provela na području tog entiteta.
Iako su mnogi bili skeptični prema njezinoj kandidaturi, a posebno činjenici da u izbore ulazi s nezahvalne pozicije entitetske premijerke, Željka Cvijanović iz SNSD-a, po ovom istraživanju ima značajnu prednost u odnosu na kandidata oporbenog Saveza za promjene Mladena Ivanića. Željku Cvijanović bi na poziciji člana Predsjedništva BiH iz RS-a voljelo vidjeti 51 posto ispitanika u ovom entitetu, dok njih 44 posto podupire Ivanića. Treba reći da je zbog sukoba unutar Saveza za promjene oko Ivanićeve kandidature i distanciranja Srpske napredne stranke (SNS) od Ivanića poljuljana predizborna pozicija čelnika PDP-a.
Još uvjerljiviju prednost ima Milorad Dodik ispred Ognjena Tadića u utrci za predsjednika RS-a. Dodik, čiju kandidaturu podupiru i koalicijski partneri Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija RS-a, može računati na 52 posto glasova, a Tadić, iza kojeg je stao cijeli Savez za promjene, oko 43 posto. U pitanju su stavovi opredijeljenih birača, a njih je u ovom istraživanju 64 posto od ukupnog broja ispitanika. Dakle, još tu ima mjesta za promjene u odnosu snaga, iako trenutačno izgleda da je vodstvo kandidata SNSD-a uvjerljivo.
Mnogo je neizvjesnija, čini se, utrka za entitetski parlament. Onaj tko bude imao većinu u Narodnoj skupštini RS-a može računati na sastavljanje Vlade bez obzira tko bio predsjednik entiteta. Trenutačno je, prema spomenutom istraživanju, SNSD bliže toj većini nego SDS. Dodikova stranka može računati na 40 posto glasova, a SDS na 26 posto. Tradicionalni koalicijski partneri SNSD-a, a to su DNS Marka Pavića i socijalisti Petra Đokića, uživaju povjerenje šest, odnosno tri posto birača. To znači da je SNSD blizu magične brojke od 51 posto. S druge strane, SDS-ovi partneri, izuzev PDP-a, bore se za prelazak izbornog praga. PDP ima potporu šest posto, naprednjaci tri, a Čavićev NDP dva posto.
Ove brojke donekle se razlikuju od istraživanja koje je u drugoj polovini lipnja rađeno za potrebe američkog NDI-ja. Tada je SNSD uživao potporu 34, a SDS 21 posto birača, odnosno ispitanika. PDP je u tom istraživanju iz lipnja imao četiri posto, a Srpska radikalna stranka tri posto. DNS je, po tom istraživanju, stajao prilično loše sa samo dva posto potpore.
Međutim, sve ove brojke bi mogle izgledati i drukčije kada im se pridruže glasovi bošnjačke i hrvatske populacije u RS-u, a oni će najvjerojatnije otići koaliciji “Domovina”, SDP-u te HDZ-u BiH. Tih ispitanika nema u ovim istraživanjima jer je uglavnom riječ o populaciji koja je u izbjeglištvu, privremeno nastanjena u Federaciji ili inozemstvu. Uspiju li aktivisti “Domovine”, SDP-a pa i HDZ-a BiH animirati dovoljan broj nesrpskih glasača za izlazak na izbore, ovi politički subjekti mogli bi presudno utjecati na formiranje vlasti u RS-u. Dva vodeća bloka srpskih stranaka za sada isključuju mogućnost suradnje s “Domovinom”, ali nakon izbora priča će vjerojatno biti drukčija. Ta uloga „jezička na vagi“ bošnjačkim i hrvatskim strankama mogla bi znatno ojačati poziciju kada je u pitanju donošenje odluka u RS-u.
Što se tiče Federacije BiH, prema istraživanju NDI-ja iz lipnja, najbolje stoji Demokratska fronta Željka Komšića s 18 posto potpore od ukupnog broja ispitanika. SDA slijedi s 11, a tri stranke su izjednačene na sedam posto - HDZ BiH, SBB i SDP. Kada se gledaju samo opredijeljeni, odnosno „sigurni“ birači, DF ima 22, SDA 14, SBB 10, SDP devet, a HDZ sedam posto potpore.
