Iako žene čine oko polovine stanovništva BiH, njihova stopa aktivnost je tek 32,6%, što je gotovo dvostruko manje od stope aktivnosti muškaraca koja iznosi 56,4%. Istodobno, stopa zaposlenosti žena je manja u odnosu na muškarce, a stopa nezaposlenosti je veća. Bosanskohercegovačko društvo opterećeno je mnogobrojnim predrasudama. Stereotipna podjela na “muške” i “ženske” poslove ukorijenjena je među svim generacijama, ali danas joj nekolicina uspješno prkosi. Duboko je ukorijenjeno i mišljenje da su određeni poslovi isključivo “ženski”: odgojiteljica, učiteljica, kozmetičarka itd.
Žena u vojsci, policiji, kirurgiji, ili žena koja vozi taksi, u bh. društvu još uvijek izazivaju začuđene poglede i sumnje da posao može biti dobro obavljen ako ga ne obavlja muškarac.
Zanimljiva je i činjenica da u BiH postoji skupina zanimanja u kojima se konstantno bilježi visok udio žena, iako najčešće ne postoje objektivne pretpostavke za takvu pojavu. Na razini čitave sudbene vlasti u BiH udio žena je 64%, a muškaraca 36%. U tužiteljstvima je situacija izbalansiranija i žene čine oko 50% zaposlenih. Istodobno, broj zaposlenih žena u centrima za socijalni rad je 945, a broj muškaraca 328.
Edukacija djece, od vrtića pa do visokog obrazovanja, uglavnom je povjerena ženama.•
