Jednakopravnost spolova u zaradama ne postoji nigdje u svijetu, pa ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak jer su i kod nas žene manje plaćene od muškaraca iako imaju višu ili istu razinu obrazovanja, piše Večernji list BiH.
Omjer radne snage
Zemlje zapadnog Balkana, pa i BiH, imaju relevantno zakonodavstvo koje jamči punu ravnopravnost, ali se razina provedbe i dalje pokazuje nedovoljnom. Istraživanje koje je proveo UN-ov Razvojni program (UNDP) pokazalo je da žene ostvaruju samo 53,7 posto prihoda muškaraca u BiH. Prema ovom izvješću, u BiH bruto nacionalni dohodak po ženi iznosi oko 19.457 KM, dok je isti dohodak po muškarcu znatno veći i iznosi oko 36.189 KM. Ovo rezultira time da žene zarađuju samo 53,7 posto dohotka muškaraca u zemlji.
Samo oko 36,5 posto žena aktivno je prisutno na tržištu rada u BiH, pri čemu se zanemaruje činjenica da mnoge žene obavljaju neplaćeni rad, poput brige o djeci, starijim i ugroženim osobama. Na burzi rada žene su znatno brojnije od muškaraca, što dodatno potvrđuje tezu o njihovoj neravnopravnosti.
Anketa o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH iz prošle godine pokazuje da su u trećem tromjesečju 2022. godine muškarci činili 61,9 posto ukupne radne snage, dok su žene činile samo 38,1 posto. U istom razdoblju, od ukupnog broja osoba koje nisu bile u radnoj snazi, 37 posto su bili muškarci, dok su žene činile 63 posto. Također, žene su manje zastupljene u kategoriji osoba koje tek ulaze na tržište rada, posebno u dobi od 19 do 29 godina.
Novi podaci o rodnoj ravnopravnosti koje je objavio UNDP pokazuju kako ne postoji ni jedna zemlja u Europi u kojoj žene zarađuju više od muškaraca, unatoč tome što žene imaju višu ili istu razinu obrazovanja. Prema ovom izvoru, u 59 zemalja žene obično nadmašuju muškarce u pogledu prosječnih godina školovanja, s malom razlikom koja se kreće od dvije godine do samo mjesec dana. - Čak i u 59 zemalja u kojima su odrasle žene obrazovanije od muškaraca, prosječna razlika u prihodima iznosi 39 posto - ističe se u izvješću UNDP-ja.
Kako smanjiti odnos plaća
Također se otkriva kako je ukupno 17 zemalja u Europi u kojima se žene više obrazuju, ali njihovi godišnji prihodi ostaju niski u usporedbi s muškarcima, prenosi erudera.com. Razlika u dohotku vidljiva je u Irskoj, gdje muškarci imaju gotovo 40 posto veći dohodak od žena (postotak se izračunava na temelju prosječnog dohotka), unatoč tome što one provode dodatna četiri mjeseca u obrazovanju u odnosu na muškarce. Žene u Irskoj godišnje zarađuju 30.402 dolara (28.040 eura) manje od muškaraca. Slična situacija zabilježena je i u Danskoj, gdje žene provode više vremena u školi od muškaraca te godišnje zarade 21.000 dolara (19.369 eura) manje. U postotku, Danci zarađuju 34,9 posto više od Dankinja. Situacija je slična i u većini drugih europskih država.
Pandemija i inflacija dodatno su otežale financijsku situaciju ženama. Prema istraživanju UNDP-ja i UNICEF-a iz prošle godine, znatno veći postotak žena (55,5 posto) doživljava pogoršanu financijsku situaciju u usporedbi s muškarcima (44,9 posto), a 13,5 posto žena prijavljuje smanjene doznake iz inozemstva, dok to čini samo osam posto muškaraca. Ovi statistički podaci jasno pokazuju kako, iako na papiru imaju jednake mogućnosti i prava na jednaku plaću, u praksi su žene nepravedno zapostavljene na tržištu rada, smanjujući im ekonomske beneficije.
Rodni jaz u plaćama može se smanjiti putem različitih promjena u paketima plaćanja i primanjima, uključujući i formalizaciju rada. Čak 61,2 posto svjetske radne populacije radi u neformalnom sektoru, gdje se žene suočavaju s dvostrukim hendikepom - nižim primanjima od radnika u formalnom sektoru i nižim primanjima od muškaraca u neformalnom sektoru. Ne treba posebno isticati kako se svi ovi primjeri rodne neravnopravnosti uočavaju i u Bosni i Hercegovini.
