Teorija da su žene slabiji spol odavno je izgubio vjerodostojnost. Vjerojatno nikada nije ni vrijedila. Da je to istina dokaz je izdržljivosti žena i moć preživljavanja, te su žene u tom segmentu “jače” od muškaraca.
Poznato je da prosječan muškarac trči brže i može dizati veće terete od žena. No danas, žene nadžive muškarce za 5 do 6 godina. Ako pogledamo dalje; u dobi od 85 godina omjer je 6:4 u korist žena, u dobi od 100 godina omjer je 2:1 u korist žena, a u dobi iznad stotke uglavnom su žene, u tu skupinu zaluta tek poneki muškarac.
Životne navike ili?
Zašto žene žive dulje od muškaraca? Jedna teorija kaže da si muškarci “iskopaju rani grob” teškim radom i stresom na poslu. Ako je to istina, tada bi se taj omjer u današnjem vremenu spolne ravnopravnosti trebao izjednačiti ili barem smanjiti. No, nema dokaza da se to događa. Današnje žene nadživljuju muškarce u istoj mjeri u kojoj su nekadašnje domaćice nadživljavale muževe radnike. Nadalje, tko istinski vjeruje da su ondašnji radni životi muškaraca bili opasniji po zdravlje od ženinog života u kući? Samo pomislite na stres koji je oduvijek prisutan u tradicionalnoj ulozi žene: ženin život u prosječnom domaćinstvu može biti jednako naporan kao i muškarčev posao izvan kuće. Zaista, statistički gledano, muškarci u braku prolaze puno bolje od svojih žena – oženjeni muškarci žive mnogo duže od samaca, dok udane žene žive samo malo duže od samih žena. Pa tko onda ima lakši život?
Žene možda žive duže od muškaraca jer razviju zdravije životne navike od muškaraca – npr. manje alkohola i nikotina, te zdravija prehrana. No, mnogo žena puši i pije i hrani se nezdravo. Prema tome, ako su žene toliko zdravije, usprkos svom duljem životu, kako to da provedu više godina starosti u lošijem zdravstvenom stanju od muškaraca. Argument životnog stila ne daje odgovor na pitanje. Znastvenici su pokušali u tom problemu prilazeći sa šire biološke perspektive, promatranjem životinja. Pokazalo se da ženke većine vrsta žive duže od mužjaka. Taj nam fenomen ukazuje da bi objašnjenje za tu razliku među spolovima moglo ležati u našoj biologiji.
Karta za dug život
Mnogi znanstvenici vjeruju da je starenje izazvano postepenim nakupljanjem velikog broja zasebno malenih pogrešaka – poneko oštećenje strune DNK, jedna poremećena molekula proteina itd. Taj degenerativni rast znači da duljina našeg života ovisi o ravnoteži između brzine štetnog utjecaja na stanice i efikasnosti popravka te štete.
Vlasnici pasa i mačaka znaju, steriliziran mužjak često živi duže. Zaista, dokazi potvrđuju napomenu da je kastracija kod mužjaka karta za duži život. Može li isto vrijediti i za ljude?
Prije mnogo godina kastracija muškaraca u institucijama za mentalne poteškoće bila iznenađujuće uobičajena. Jedno istraživanje na nekoliko stotina muškaraca u nekoj ustanovi u Kansasu, pokazuje da su kastrirani muškarci u prosjeku živjeli duže za 14 godina od nekastriranih muškaraca. Bez obzira na to, sumnjamo da bi bilo koji muškarac odabrao tako drastičan lijek kako bi kupio nekoliko dodatnih godina.