Malo je tko primijetio da se Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH u okviru svog poslovanja osim financijske reviziju, bavi i revizijom učinka i druge posebne revizije, poput unapređenja energetske učinkovitosti u institucijama FBiH, piše Večernji list. Energetska učinkovitost (EU) je generički izraz koji se odnosi na korištenje manje energije za proizvodnju istog učinka ili usluge. Unapređenjem EU se ostvaruju značajne uštede energije i novca, smanjenje negativnih posljedica na okoliš, stvaranje novih radnih mjesta, ekonomski rast i održivi razvoj. BiH je potpisala ugovor s Energetskom zajednicom još 2005. godine čime se, između ostalog, obvezala na smanjenje u finalnoj potrošnji energije za 9 posto u razdoblju 2011. - 2018. godine.
Javne institucije
U skladu s Ustavom BiH je određeno da je uređivanje i provedba politike u oblasti EU nadležnost i obveza entiteta. Shodno navedenom, Vlada FBiH je imala obvezu stvaranja uvjeta za unapređenje EU kako bi se smanjila potrošnja energije. Generalni ciljevi vezani uz EU i energetski menadžment izraženi su u okviru Programa rada Vlade, Strateškog plana i programa razvoja energetskog sektora FBiH, kao i Strategije zaštite okoliša. Iskustva iz drugih zemalja su pokazala da je javni sektor najbolje mjesto za početak provedbe politika EU. Javne institucije su poznate kao veliki potrošači energije te su samim tim učinci mjera EU značajni. Prema dostupnim informacijama, velika potrošnja energije u javnim institucijama u FBiH se najčešće povezuje s niskim energetskim standardima javnih zgrada, ali i slabim energetskim menadžmentom. Iako sustavni podaci o potrošnji energije u javnim zgradama na ovom području nisu dostupni, Svjetska banka procjenjuje da je potencijal za uštede 35-40 posto trenutačne potrošnje. Prilikom izbora uzorka, revizija je koristila podatke o načinu upravljanja energijom u većini institucija FBiH, 49 od ukupno 57 institucija koje su odgovorile na upitnik u vezi s upravljanjem, energijom i realizacijom mjera EU. Analizom odgovora iz upitnika prepoznata su dva aranžmana upravljanja energijom - institucije koje samostalno upravljaju energijom te one za koje Služba vrši plaćanje troškova energije. U uzorak su uključene institucije iz obje skupine. Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta FBiH i Pravilnikom o energetskom certificiranju je propisana obveza energetskog certificiranja koja se, između ostaloga, odnosi na sve zgrade javne namjene čija je površina veća od 500 m2. Shodno navedenom, obveza pribavljanja energetskog certifikata se odnosila i na institucije FBiH.
Bez certifikata
Revizija je utvrdila da se Pravilnik o energetskom certificiranju nije poštovao kada su u pitanju zgrade koje koriste institucije FBiH. Usprkos činjenici da je rok za izradu i javno izlaganje certifikata istekao u kolovozu 2013, u trenutku ispitivanja u listopadu 2014.g., ni jedna od zgrada koje koriste institucije FBiH nije imala energetski certifikat. Osim što je riječ o zgradama javne namjene, u velikom broju slučajeva riječ je i o zgradama koje su pod najmom, što u skladu s Pravilnikom stvara dodatnu obvezu pribavljanja i izlaganja energetskog certifikata. Mogući uzroci nepoštovanja Pravilnika o energetskom certificiranju su prepoznati u slabostima u nadzoru nad primjenom Pravilnika, ali i nedovoljnoj informiranosti institucija o obvezi energetskog certificiranja. Istraživanje je pokazalo kako Vlada i nadležna ministarstva nisu realizirali ni jedan od projekata EU na zgradama koje koriste federalne institucije, usprkos činjenici da je isto generalno bilo planirano programom rada Vlade. Istraživanje je pokazalo da potrošnja energije i pripadajući troškovi ne predstavljaju stavke kojima institucije FBiH pridaju adekvatan značaj, što se vidi iz nedovoljnog praćenja, kontrole i analize potrošnje energije.
