Ako ste ikad susreli osobu koju živcira kad u njezinoj blizini glasno žvaćete hranu ili ako ste jedna tih osoba, znanstvenici tvrde da su otkrili razlog.
Poremećaj od uznemiravanja zvukovima koje proizvode drugi ljudi, poput disanja, zijevanja i žvakanja, naziva se mizofonija. Za svakoga s mizofonijom sjedenje pored osobe koja bilo što od ovoga glasno radi, može biti nepodnošljivo iritantno, prenosi Klix.
Dok je taj pojam službeno priznat kao medicinski poremećaj 2001. godine, a pojedini znanstvenici ga smatraju i faktorom koji ukazuje na visoku emocionalnu inteligenciju i dobro razvijene kreativne sposobnosti, studija je sada ispitala što bi se iza svega moglo kriti.
Naime, prema timu sa Sveučilišta Newcastle, ovo stanje se odnosi na “preosjetljivu vezu” između dva različita dijela čovjekovog mozga.
Znanstvenici su skenirali mozak skupini ljudi s mizofonijom, i onima koji nemaju poremećaj puštajući neke od “okidača”, prenosi Unilad.
Istraživanje objavljena u Journal of Neuroscience 2021. pokazala su kako je veza između dva specifična dijela mozga identificirana kao mogući uzrok ovog stanja. To otklanja prijašnje pretpostavke da je mizofonija uzrokovana problemom s obradom zvuka.
“Naša otkrića pokazuju da za osobe s mizofonijom postoji abnormalna komunikacija između slušnih i motoričkih dijelova mozga – mogli biste to opisati kao ‘supersenzibiliziranu vezu’. Ovo je prvi put da je takva veza u mozgu identificirana za ovo stanje”, rekao je neuroznanstvenik i glavni autor sa Sveučilišta Newcastle Sukhbinder Kumar.
Neki ljudi uopće ne mogu tolerirati takve zvukove iako se radi o članovima njihove obitelji, kolegama i prijateljima.
Ipak, znanstvenik je otkrio kako se osobe mogu nositi s ovim stanjem.
“Zanimljivo je da neki ljudi s mizofonijom mogu ublažiti svoje simptome oponašanjem radnje koja generira zvuk okidača, što bi moglo ukazivati na vraćanje osjećaja kontrole”, objašnjava Kumar.
Dodaje: “To nas navodi da vjerujemo da ova komunikacija aktivira nešto što se zove ‘sustav zrcala’, koji nam pomaže obraditi pokrete drugih pojedinaca aktiviranjem vlastitog mozga na sličan način – kao da sami činimo taj pokret. To otkriće može nam pomoći razviti nove terapije za ljude s ovim poremećajem”.
Dakle, prema savjetu neuroznanstvenika Kumara, zaključak je da sljedeći put kad je pored vas osoba koja glasno žvaće trebate se početi pretvarati kako jedete. Na taj način ćete lakše prebroditi ovo stanje.
