Unatoč činjenici da je zbog postojećih zakona Granična policija BiH gotovo pa nemoćna u borbi protiv migranata, loptica se pokušava prebaciti na ovu državnu agenciju. Ravnatelj GP BiH Zoran Galić u intervjuu za Večernji list ističe kako promjenom postojećih zakona ni jedan migrant ne bi mogao ući u BiH.
Podsjeća na činjenicu da zbog važećih zakonskih propisa u BiH, sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o azilu, Granična policija BiH ima obvezu prihvata svih osoba koje iskažu namjeru podnošenja zahtjeva za azil. On se osvrnuo i na probleme na samoj granici te naglasio potrebu školovanja dodatnog broja ljudi jer migranti nisu problem koji će trajati mjesec ili dva dana.
Gospodine Galiću, sve češće se Granična policija BiH proziva kao jedan od krivaca za problem s ilegalnim migrantima u BiH. Je li ova policijska agencija poduzela sve mjere iz svoje nadležnosti?
- Prije svega, dobro ste definirali da je riječ o problemu na granici, a ne o krizi, kako se prikazivalo i u vrijeme kada smo otkrivali 50 migranata na mjesečnoj razini. Uz navedeno, podsjetio bih da su krizu ilegalnih migracija u susjednim zemljama komentirali oni koji donose odluke, a ne izvršna tijela, poput policijskih, koja su samo dio lanca odgovornosti za ovakve probleme. No, dužan sam zbog policijskih službenika GP BiH, koji su pružili svoj maksimum prethodnih sedam do osam mjeseci, i javnosti koja je očito dezinformirana, bez obzira na veliki broj priopćenja za javnost i izjava o našim aktivnostima u cilju sprečavanja ilegalnih migracija, još jednom predočiti koliko je pogrešno stavljati GP BiH u kontekst krivca za bilo što. Ja se kao profesionalac i policajac ne moram baviti spinovima i prebacivanjem odgovornosti jer iza policijske agencije kojom rukovodim stoje činjenice i statistički podaci. Pripadnici GP BiH samo tijekom ove godine, zaključno s 20. svibnja 2018. godine, poduzeli su mjere prema 4326 državljana zemalja visokog migracijskog rizika. Od navedenog broja, pravodobnim raspoređivanjem policijskih službenika i specijalističke opreme na žarišta poput područja istočne Hercegovine, Višegrada, Zvornika i dr. i njihovom prisutnošću na graničnoj crti, od ilegalnog prelaska odvraćene su 2603 osobe. Dakle, rezultat pravodobnih i pojačanih mjera Granične policije BiH je, prije svega, činjenica da su 2603 osobe spriječene ući u BiH. Ostatak od 1723 osobe otkriven je neposredno nakon ilegalnog prelaska u suradnji s kolegama iz županijskih i entitetskih MUP-ova, što ukazuje na situaciju koja je pod kontrolom nadležnih tijela, a ne izvan kontrole.
Riječ je o ilegalnim migrantima koji se nalaze u BiH? Zbog čega se i te osobe nisu mogle vratiti odmah u Srbiju ili Crnu Goru?
- Zbog važećih zakonskih propisa u BiH. Sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o azilu, Granična policija BiH ima obvezu prihvata svih osoba koje iskažu namjeru podnošenja zahtjeva za azil (a gotovo sve otkrivene osobe tražile su azil i međunarodnu zaštitu), zbog čega su morale biti predane Službi za poslove sa strancima BiH. Dakle, ako netko želi kritizirati prihvat ilegalnih migranata, treba se bazirati na izmjenu postojećih zakona, a ne na državnu agenciju koja je bez ikakve posebne financijske i druge podrške u izvanrednim uvjetima, u suradnji sa Službom za poslove sa strancima, županijskim i entitetskim MUP-ovima, držala ilegalne migracije pod kontrolom sve ovo vrijeme. Uz navedeno, istaknuo bih da su pripadnici Granične policije BiH dužni poštivati međunarodne konvencije koje je BiH preuzela i humanitarno pravo koje ima primat nad domaćim zakonodavstvom.
Od petka vam je pružena podrška u vidu slanja policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i SIPA-e na istočni dio granice. Je li to dovoljno za rješenje situacije s ilegalnim migrantima? - To bi bio prvi vid podrške nadležnih tijela koju smo tražili u nekoliko navrata, a konkretnije, od početka ogromnog pojačanog migracijskog pritiska. Još jednom ću istaknuti da GP BiH od listopada 2017. godine poduzima mjere sukladno planu izvanrednog angažiranja policijskih službenika i opreme u zonama odgovornosti postrojbi GP BiH koje su izložene pojačanom migracijskom pritisku, koji podrazumijeva maksimalno angažiranje raspoloživog ljudstva i materijalno-tehničkih sredstava. Međutim, i osim poduzetih mjera, krajem ožujka 2018. u velikom postotku povećan je broj ilegalnih migranata koji u većim skupinama do 50 ljudi pokušavaju prijeći ili ilegalno prelaze granicu BiH. Migracijski pritisak proširen je na čitavu granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, ali u najvećoj mjeri na području Višegrada i Zvornika. Ovo područje žarište je od početka 2018. kada je aktivirana podruta iz Srbije. Istodobno je aktivna i podruta iz Crne Gore ( od listopada 2017.) na području istočne Hercegovine, a povećan je i pritisak migranata na izlazu iz BiH na područjima Velike Kladuše i Bihaća. S tim u vezi ističem da smo dobili podršku na istočnom dijelu granice, osobito na području Višegrada, dok su trenutačno naše snage preraspoređene na području istočne Hercegovine i Zvornika i dr. manjih žarišta gdje uspješno odvraćamo skupine ilegalnih migranata od ulaska u BiH.
Može li se bolje uraditi posao na samoj granici?
- Uvijek može bolje, pogotovo ako imate dovoljan broj ljudi, a kako smo uradili posao i pravodobno reagirali, govore relevantna izvješća međunarodnih organizacija koje se konkretno bave ovom problematikom, a ne paušalne i neutemeljene izjave. I tu bih dodao da je nedostatak policijskih službenika u redovima Granične policije BiH problem koji je nastao prije mog dolaska na čelo GP BiH i on se nije mogao riješiti u prethodne četiri godine. Sukladno odlukama Vijeća ministara BiH, primali smo nove službenike, ali nedostatak od više od 500 policijskih službenika (trenutačno 526 prema postojećoj sistematizaciji) nismo mogli nadomjestiti. Pri tome ističem da smo zbog činjenice da je postojeći pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji zastario jer je donesen 2008., kada nismo bili vanjska granica EU, kada je bio mnogo manji promet preko međunarodnih zračnih luka, a da ne govorim da BiH nije bila u problemu povećanog migracijskog pritiska, još prije dvije godine pokrenuli proceduru za izmjenu postojećeg pravilnika i njegova usklađivanja s EU standardima. Dodao bih još i to da policijskog službenika ne možete dobiti preko noći, on mora proći proces selekcije i obuke nakon koje može raditi na granici. Čak i prije pogoršanja stanja s povećanim priljevom ilegalnih migranata, svjesni da smo prilično iscrpili materijalno-tehničke i ljudske kapacitete, jer nam nedostaje 526 službenika, u nekoliko navrata smo od nadležnih tijela tražili podršku u vidu popunjavanja svih slobodnih radnih mjesta policijskih službenika GP BiH koji rade poslove graničnih provjera i nadzora, izvanrednim prijemom i školovanjem dodatnog broja kadeta ili da se zbog hitnosti jedan broj radnih mjesta popuni privremenim eksternim premještajem policijskih službenika iz drugih policijskih agencija. Uz svu složenost situacije u kojoj se nalazimo, mogu samo još istaknuti i to da smo jedna od rijetkih policijskih agencija u svijetu koja je upravljala ilegalnim migracijama bez većeg incidenta s ilegalnim migrantima, a podsjećam da na granicu sve češće dolaze iscrpljene i bolesne osobe, djeca i trudnice, odnosno ranjive kategorije, zbog čega su sve češće hitne medicinske intervencije. Uz mjere koje policijski službenik mora poduzeti, njegova odgovornost su i ljudi koji prethodno pješače kilometrima i kilometrima na sporednim cestovnim vezama, brdovitim predjelima i dr. Dužan sam ovim putem zahvaliti svim kolegama, policijskim službenicima GP BiH koji su, sukladno uvjetima u kojima rade, pružili maksimum i pružaju ga i u ovom trenutku. Također, smatram značajnom podršku kolega iz Direkcije i SIPA-e.•
