Koliko je BiH blizu Europske unije, što treba učiniti, kako poboljšati napredak... u intervjuu pojašnjava veleposlanik Peter Sorensen, šef delegacije Europske unije i specijalni predstavnik Europske unije u BiH. Veleposlanik Sorensen posebice se osvrnuo na aktualna pitanja, političku klimu u BiH, novo Vijeće ministara, ulogu EUSR-a te položaj Hrvata i Federaciju BiH.
Hrvati kao najmalobrojniji narod vrlo su zabrinuti za svoju poziciju u BiH. Kako gledate na ove strahove?
Ovo je naravno jedan pristup koji postoji u BiH i mirovni sporazum koji je potpisan 1995. godine je stvorio državu u kojoj je naglasak na etničke skupine a kao posljedica toga ljudi su se fokusirali na tu vrstu pripadnosti. Prošlo je 16 godina i BiH je sada članica Vijeća Europe. BiH se mora pridržavati Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Iz Vijeća Europe smo primili poruke u kojima se ističe da to usmjeravanje na etničku pripadnost nije sukladno Europskom konvencijom. Istodobno, imali smo presudu Suda za ljudska prava u kojoj se ističe da je BiH država za sve. Ono što mi pokušavamo postići s ovim europskim projektom za BiH je da se pozornost usmjeri na funkcionalnu državu gdje ima mjesta za sve i gdje svi mogu slobodno živjeti bez obzira na svoja uvjerenja i tradiciju.
Može li se s ovakvim Daytonom to realizirati?
-Primijetit ćete da se ne uvlačimo u diskusiju koja se može smatrati daytonskom raspravom. To je nešto što je zadatak OHR-a. Ono što mi uvijek naglašavamo je da podržavamo članstvo BiH u EU kao jedne države, gdje je sačuvan njezin teritorijalni integritet i ustavni poredak kojeg ona ima. Znači, ako svi budu težili potencijalnom članstvu u EU pozornost će se usmjeriti na to da se živi u zemlji u kojoj nema nezaposlenosti i koja se razvija. To govorim uvijek kada se takve stvari stavljaju na dnevni red. Neki ljudi kažu kako se to nikada neće dogoditi, ali ja kažem da hoće. Nema zemlje koja je pristupila EU, a koja nije imala koristi od toga.
Hrvatska je na referendumu kazala “da“ Europskoj uniji. Što to znači za BiH?
Konkretno, to znači da je perspektiva članstva u EU jasna, da je proces proširenja EU živ i da ponuda koju smo dali potencijalnim zemljama članicama iskrena ponuda. Nadamo se da će BiH prihvatiti ponudu koju joj je EU pružila. Sad će biti 1.009 kilometara granice između BiH i EU i s tako dugom granicom BiH ne može nikako biti bliže EU. To nameće određene obveze koje mora ispuniti EU, ali i BiH.
Što su to prioritetni zadaci koje bh. vlasti trebaju izvršiti u kontekstu približavanja EU?
Dvije su jako važne političke odluke koje se moraju donijeti tijekom ove godine. Prvenstveno, to je sporazum o globalnom fiskalnom okviru, odnosno kako potrošiti novčana sredstva koja zarađuje BiH te postići dogovor o državnom programu europskih integracija. To su dva politička dokumenta koja se moraju usvojiti u BiH, kako bi se rješavali ostali problemi s kojima se BiH suočava. Neophodno je postići napredak u te dvije oblasti.
Ukoliko dođe do deblokade procesa europskih integracija u BiH, kada je realno očekivati da zemlja dobije kandidacijski status za članstvo u EU?
To je dobro pitanje. Jedna stvar je jasna, nema smisla predavati aplikaciju za članstvo prije nego što stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. O tome smo također razgovarali i s Hrvatskom kada je ona bila u ovoj fazi. To jesu dva različita procesa, ali mislim da je vrlo važno za BiH da ovdje stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, jer čim se to dogodi država će početi pratiti provedbu tog sporazuma, a onda se može razmišljati o vremenskim okvirima za podnošenje aplikacije za članstvo.
Kako će Vaš ured raditi u ovoj godini, poglavito ako se ima u vidu jedna raširena percepcija da je EUSR još uvijek u sjeni OHR-a?
To je viđenje koje se može smatrati normalnim, jer je OHR ovdje već 16 godina. Ono na što se mi fokusiramo je europska budućnost. Ovo će biti godina kada se zahuktava europska perspektiva BiH i vrlo je važno da se ona u ovoj 2012. godini učini realističnom i da se identificiraju prepreke zbog kojih članstvo ne može biti realno. Prvi korak će biti da se pomogne stupanje na snagu i početak provedbe SSP-a, što će se, ja se nadam dogoditi, u prvoj polovici ove godine. Nakon toga, pozornost se treba usmjeriti na dokumente koje sam spominjao na početku ovog razgovora, a to su sporazum o globalnom fiskalnom okviru i dogovor o državnoj strategiji europskih integracija. Mi smo spremni uraditi projekt potpore u tom smjeru. Nadamo se da ta debata o EU u BiH više neće biti filozofska, već vrlo konkretna. Znači, što konkretno treba uraditi. Dakle, isto ono što je prošla Hrvatska.
Iako Vaš ured i Vi osobno imate snažnu potporu EU, stječe se dojam da Europa nema jedinstven stav prema rješavanju problema u BiH. Koliko Vas to opterećuje?
Mislim da postoji vizija budućnosti BiH u EU, a to je izneseno jasno u zaključcima iz ožujka 2011. godine. Mislim da je fokus na osiguravanju da se politička debata u BiH usmjeri na potencijalno članstvo u EU. Ne kažem da će se u tom kontekstu riješiti svi problemi koji proizlaze iz konflikta u BiH, ali 85 do 90 posto problema koje ima ova zemlja će biti razriješeni upravo kroz ovu debatu o EU. Primjerice, različita viđenja o tome što predstavlja pravosuđe u BiH. Građani osjećaju da nema pravne države i to je nešto što će se rješavati u procesu europskih integracija. Također, problemi koji proizlaze iz toga da u BiH nema jedinstvenog tržišta, jer jedne su procedure u FBiH, druge u RS-u, sve je to nešto o čemu će se razgovarati u procesu europskih integracija. Vjerujemo da će se o značajnom broju problema razgovarati u ovom procesu i možda će na kraju ostati nekoliko teških problema oko kojih se neće postići rješenje u ovom procesu, ali naša iskustva s drugim zemljama govore da će se ovako dobiti više vremena i prostora i za rješavanje tih preostalih problema.
Imaju li EU i SAD jedinstven stav oko rješavanja problema u BiH?
Moj je odgovor da. Ovdje u BiH mi odlično surađujemo. Hrvatska će uskoro vidjeti da kada sjedite u klubu koji ima 28 članova treba mnogo vremena da se dođe do onoga što se može smatrati jedinstvenim stavom, ali kada se jednom složite onda je to skoro nemoguće promijeniti. Kada smo došli do te točke, a mislim da će se i naši američki prijatelji složiti s tim, mi smo onda snažan partner. Međutim, vrlo je važno da koordinacija na terenu bude dobra i onda je lakše i na višim razinama uspostaviti jedinstven nastup. Vjerujem da mi to u BiH imamo.
Koje su vaše poteškoće u koordiniranju američkih i europskih stavova država koju ovdje predstavljaju veleposlanici?
Moja je poteškoća što imam jedan tehnički zadatak kojeg je nemoguće usporediti s poslom bilo kojeg veleposlanika bilo koje zemlje. Ja moram mnogo dublje ući u to što zemlja postiže. Moj posao je da procijenim može li se BiH kao država natjecati po standardima koji su jasno postavljeni. U najvećoj mjeri, kada nam se poklapaju ciljevi i ideje koordinacija na terenu je odlična, ali uvijek postoji ono pitanje koga ćete zvati kada želite zvati EU. Pokušavamo trenutačno uspostaviti taj jedinstveni broj telefona i mislim da nam to ide mnogo bolje nego što su mnogi očekivali.
Do sada obavljate posao “tihom diplomacijom“, odnosno bez “bonnskih ovlasti“ kao OHR? Vjerujete li da na taj način možete uvjeriti bh. političare u europski projekt? Imate li na raspolaganju neke alternativne mehanizme?
Mehanizmi koji su mi na raspolaganju su vrlo jaki, ali ti mehanizmi su rezervirani za nešto što je prijetnja teritorijalnom integritetu ili sigurnosti. To je instrument rukovođenja u kriznim situacijama. Dakle, mehanizmi su tu i možemo ih koristiti, kao što ih koristimo u drugim dijelovima svijeta. U BiH se trenutačno mogu koristiti kao potpora OHR-u, ali mi imamo drugo oružje koje je mnogo jače. Vidjeli ste to kada je bila u pitanju vizna liberalizacija, jer mi imamo nešto što građani BiH žele, a to je pristup našem tržištu, investicije koje može donijeti članstvo u EU, stvaranje novih radnih mjesta kao rezultat stranih investicija, mogućnost školovanja u našem sustavu i slično. Iz onoga što čujem ja vjerujem da postoji pozitivan odgovor od strane političara kada je u pitanju volja više od 70 posto građana BiH koji su se izjasnili da žele članstvo u EU. Ta volja je toliko snažna da će sigurno pomoći da se riješe izazovi koje povijest nameće BiH. Dakle, kratak odgovor na vaše pitanje je – da, vjerujem.
Sada imate pred sobom jedan relativno pozitivan ambijent, jer je izvjesno formiranje novog Vijeća ministara početkom veljače. To će i Vašim projektima biti vjetar u leđa. Koji će biti Vaši potezi nakon uspostave Vijeća ministara?
Jasno je da ćemo, kada bude formirano Vijeće ministara, imati godinu dana koju moramo sustići. Oni će imati malo vremena da rasčiste sva otvorena pitanja zaostala iz prošle godine. Ono što ćemo mi raditi je pratiti rad na dva krucijalna dokumenta koja sam spomenuo i očekujemo da se svi lideri u BiH dogovore oko programa europskih integracija. To je političko pitanje na kojem ćemo raditi. Globalni fiskalni okvir je nama važan, jer on deblokira neke značajne procese, ali i utvrđuje naše napore na integraciji BiH u EU.
