Nakon Mostara, nekadašnje administrativno sjedište ugasle Hrvatske Republike Herceg Bosne - općina Grude - ima najživlju poduzetničku aktivnost i najveći broj registriranih obrta. Sa svega 16.000 stanovnika i 58 zaposlenika u općinskoj administraciji, općina Grude ima 389 registriranih obrta, pokazuje statistika koja je ovih dana izišla u studiji o razvoju poslovnih zona u regiji Hercegovina koju je izdala Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH).
Dominacija u regiji
Premda je u široj javnosti uvriježeno razmišljanje da su, primjerice, Široki Brijeg, Posušje ili Livno u ovom segmentu ekonomski potentnije sredine, brojke i istraživanja ih demantiraju. Na ljestvici koja prikazuje broj registriranih obrta i sličnih zanimanja, u odnosu na broj stanovnika, iza Mostara i Gruda su daleko Tomislavgrad, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljina, Posušje, Čitluk, Livno, Trebinje, Kupres... Načelnik općine Ljubuški, sredine u kojoj su nastala najveća poduzeća koja trenutačno dominiraju regijom po statistici, ima razloga za zabrinutost, jer se njegova općina, po poduzetničkoj aktivnosti, nalazi pri samom dnu ljestvice. Iza nje su jedino ostale općine poput Istočnog Mostara i Drvara. I općina Stolac je sredina u kojoj poduzetnički duh, kažu brojke, jednostavno ne stanuje. Na oko 14.000 stanovnika imaju registriranih svega 286 obrta s 50 zaposlenika u općinskoj administraciji. Iza njega je Ljubuški koji na oko 28.000 stanovnika ima svega registriranih 586 obrta i 71 djelatnika u općinskoj administraciji. Kad se usporedi broj stanovnika od oko 30.000, ni Široki Brijeg sa svojih 578 registriranih poslovnih subjekata i 87 djelatnika u općinskoj vlasti nema razloga za veliku euforiju kako to lokalna politika zna često potencirati. S obzirom na broj stanovnika, ova općina trebala bi imati daleko veći broj gospodarskih subjekata. Primjerice, Tomislavgrad s manjim brojem stanovnika ima 621 poslovni subjekt i 79 zaposlenih u općinskoj administraciji, što naravno, ističe se u obrazloženju, nije dovoljno jer sve općine u Hercegovini imaju mali indeks kad je u pitanju odnos stanovnika, poslovnih subjekata i u pravilu velike općinske administracije.
Bolje pozicije općina
Livno kao središte Hercegbosanske županije, općina koja je iza Mostara, s 40.500 stanovnika, najveća u Hercegovini, ima samo 624 registrirana obrta, a broj zaposlenika u općini je 95. Čapljina, nekadašnja zelena oaza Hercegovine, gradić koji je po arhitektonskom stilu, uređenim parkovima i ulicama u vrijeme bivše Jugoslavije proglašavan najljepšim, danas na 27.000 stanovnika ima samo 669 registriranih obrta i 75 zaposlenika u općinskoj administraciji. U daleko boljoj poziciji je općina Čitluk koja na 17.000 stanovnika ima 568 obrta i sličnih zanimanja, 80 zaposlenika u općinskoj administraciji. Premda ovi podaci ne znače da se bolje živi u Grudama ili Mostaru u odnosu na, primjerice, Ljubuški ili Čapljinu, autori studije napominju da su oni bitan pokazatelj iz kojeg se da zorno iščitati poduzetnički duh svake spomenute sredine u Hercegovini.