Konačno je formirana zakonodavna i izvršna vlast na državnoj i entitetskoj razini, valja usvojiti izmjene Izbornog zakona i Ustava, koje će trajno osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine kako bi se stvorili uvjeti za ekonomski napredak i ispunjavanje obveza prema Europskoj uniji, koje proizlaze iz kandidacijskog statusa BiH. Prema statističkim pokazateljima, Bosni i Hercegovini u ekonomskom i socijalnom pogledu ne cvjetaju ruže, mnogo je više trnja. Može li ipak BiH kroz trnje do zvijezda?! BiH je među najsiromašnijim državama u Europi, ima veliku stopu nezaposlenosti, male plaće, cijene hrane, za razliku od "ostatka" svijeta, ne padaju… Indeks mizerije, odnosno indeks bijede (zbroj stope nezaposlenosti i stope inflacije potrošačkih cijena), u BiH je enormno visok. Nevjerojatno je to da je stopa nezaposlenosti neshvatljivo velika, a istodobno bh. gospodarstvo pati zbog nedostatka - radne snage.
Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 1100 eura, u BiH oko 620, u Srbiji oko 700, a u Crnoj Gori oko 770 eura. Logično bi bilo da u BiH plaće zbog nedostatka radne snage počnu značajnije rasti. Jer umjetna inteligencija i roboti koji zamjenjuje djelatnike još zaziru od BiH. Poslodavci traže smanjenje doprinosa kako bi imali financijskog prostora za povećanje plaća djelatnicima. Ako se plaće značajnije ne povećaju, neće se značajnije smanjiti dinamika iseljavanja.
No, poslodavci se nadaju da će u BiH doći radna snaga iz siromašnijih država. Ima li svjetla na kraju ekonomskog i socijalnog bh. tunela? Neki pokazatelji govore o tračku nade, koji bi se mogao pretvoriti u svjetlo. Pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i energetska kriza prijetili su recesijom, čak i stagflacijom (stanja kad pad gospodarske aktivnosti prati visoka inflacija). Prema procjenama Svjetske banke, u 2022. godini ekonomska se aktivnost u BiH povećala za solidnih četiri posto, a u ovoj godini prognozira se rast BDP-a za dva i pol posto. Svjetska banka računa da bi do 2025. godine u BiH realni BDP mogao rasti do 3,5 posto. Pritom značajnu ulogu imaju i devizne doznake iz inozemstva, koje su zbog većeg broja iseljenih narasle na tri milijarde KM (bez onog "iz ruke u ruku"). Prema prognozama, stopa inflacije u BiH ove godine mogla bi iznositi oko pet posto, a već sljedećih godina mogla bi pasti na samo dva posto. Dodatne tračke nade na kraju tunela daju najave novih investicija u BiH.
Mnogo toga određuje tržište, zakoni ponude i potražnje. No, sve više najbogatijih država u Europi i svijetu "umiješalo" se u tržište. Čim se pojavi neka ozbiljnije kriza, najbogatiji traže pomoć države, a tu državu financiraju građani. No, kad su građani u krizi, veliki postotak najbogatijih nema sluha za tu činjenicu. Mnogi od njih zaboravili su to da su nekada i oni bili puka sirotinja. Jednog od njih na ispovijedi svećenik upita:
- Jeste li se u svom bogaćenju ogriješili prema državi i narodu?
- Sve ću vam reći, samo me o prvom milijunu ništa ne pitajte - odgovori bogati vjernik.
Očekuje se da se državne institucije aktivnije uključe u rješavanje i ekonomskih i socijalnih problema, a samim time i demografskih. Poskupljenje goriva obično je generator za razna razumna i nerazumna poskupljenje roba i usluga. Kad se cijene goriva vrate na normalu, nenormalno je to da se cijene drugih roba koje ovise o cijeni goriva ne vraćaju na normalu. Pojavio se višak žita na tržištu, ali se to ne odražava na cijene proizvoda od žitarica. Pojela maca. No, mnogi koji to zloupotrebljavaju trebali bi se sjetiti one "Došla maca na vratanca!" Može doći do nestanka kupaca ili da se kupuje najnužnije, a onda je to opasno za sve grane gospodarstva. Zato država mora konkretnije reagirati.
Trgovci vole zaokružiti cijene u svoju korist, a sve je više pokušaja da se za istu količinu novca kupcima "uvali" manja težina kupljene robe. Mnogo toga podsjeća nas na probleme građanina BiH kad je prodavao sir. Prodavao kilogram domaćeg sira po cijeni od 21 konvertibilnu marku. Sve je išlo kao po loju dok jedna gospođa nije rekla da kupuje dva i pol kilograma sira. Prodavač sira našao se u matematičkom problemu - dva kilograma iznose 42 KM, ali problemi nastaju s pola kilograma. No, trgovac sirom nekako se snađe i upita gospođu:
- Koliko imate čeljadi u obitelji?
- Ima nas četvero - odgovori gospođa.
- Dosta su vama onda dva kilograma sira - uvjeri je trgovac. •
