Svašta se iza balkanskih brda valja. I što valja i što ne valja. Neozbiljno ponašanje niza političkih subjekata stvorilo je ozbiljne probleme koje objektivno prijete miru i stabilnosti. Hrvatska i Slovenija koje su kao republike bile sastavnice bivše YU sad su u EU, a i ostale države koje su svojedobno bile republičke sastavnice bivše YU traže da i one uđu u EU. No, na nje bacaju oko RU (Rusija) i TU (Turska). A kao da se aktualizira i nekadašnja AU (Austro-Ugarska). Kako će se povijest ponavljati, umnogome ovisi o domaćiim ponavljačima iz povijesti. A još više o odlikašima i stranim političkim odličnicima. Sve u kontekstu previranja u najjačim zemljama EU-a, u kojima jača desnica jer je saznala što joj radi ljevica. Na zapadu stare priče, na istoku ništa novo, a na jugoistoku, još se na zna. Putin je uputio pogled na zapad, a Erdogan baca oko na sjever-sjeverozapad, inspiriran možda filmom majstora strave Afreda Hitchcocka “Sjever-sjeverozapad”. Prije nekoliko godina bio je aktualan vic na račun turskih televizijskih serija. Kad su Turci napuštali ove krajeve, vikali su:
- Vratit ćemo se mi u serijama! Nedugo potom uslijedila je serija svojatanja ovih prostora od najviših predstavnika turske vlasti. Dokle će se Bruxelles brukati i dokle će za Tursku i Rusiju drukati političke struje u BiH, koje su samo verbalno za EU? Sad se postavlja pitanje kako će na sve to reći Trump koji će vladati trupama NATO-a. Za trenutačne geostrateške odnose u svijetu i danas vrijedi misao što ju je izrekao hrvatski ban Ivan Erdody u svom saborskom obraćanju 1790. godine: “Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone!”.
No, možda ipak netko poželi dati kraljevstvo za konja. Da s političkog konja ne bi spao na magarca. I bio namagarčen. Bh. Hrvati već dugo su u delikatnom položaju, ponajviše zbog brojnih delikta nad Daytonskim sporazumom na štetu hrvatskog naroda u BiH. Nije dovoljno samo željeti, treba i htjeti, valja imati jako volju. Potrebna je snažna politička volja da bi se ostvario željeni cilj. Hrvatski književnik Vladan Desnica u svom romanu “Proljeće Ivana Galeba“ kazao je kako je volja stvar jakih, a želja stvar slabih. Iz presude Ustavnog suda BiH o pojedinim odredbama Izbornog zakona (po žalbi dr. Bože Ljubića) vidljivo je da izbor izaslanika u Doma naroda FBiH u suprotnosti s Ustavom BiH i načelom konstitutivnosti naroda. Izetbegović na HTV-u reče da treba riješiti problem izbora Hrvata u vlasti, da im predstavnike ne smiju birati Bošnjaci i Srbi. No, netko politički moćan mora glasno reći da treba stvoriti čvrst zakonski okvir koji će jamčiti da se legalno i legitimno izabrani Hrvati u vlasti ne smiju preglasavati. Čemu pošten izbor ako postoji nepošteno preglasavanje?! Ponovno se aktualizira anegdota o G. Krklecu, od prije 80 godina. Jedan se ministar Kraljevine Jugoslavija 30-ih godina prošloga stoljeća upoznavao s hrvatskim pjesnikom Gustavom Krklecom.
- G. Krklec – predstavi se Gustav.
- Gospodine Krklec, imate li možda puno ime? – upita ministar.
- Bilo je Gustav, ali budući da je kralj ukinuo ustav, ostalo je samo G – pojasni mu G. Krklec.
Nadamo se da se s putom BiH, državom triju konstitutivnih naroda, u Europu neće dogoditi nešto slično kao s trojicom momaka koji su bez karte vlakom iz Sarajeva krenuli u Zenicu. U njihov kupe uđe kondukter i obrati im se:
- Vaše vozne karte na pregled!
- Nemamo ni karata ni para – uzvratiše.
- A do kuda putujete? – upita kondukter.
- Do Zagreba – slagaše mu.
- Kakvog Zagreba, u Zenici sva trojica letite van! – ljutito reče kondukter, što oni veselo prihvatiše.
I da se neće dogoditi nešto slično nezgodnoj zgodi s Mujom, Fatom i Rusom. Mujo se požali Hasi kako je na plavome morskom žalu zatekao Fatu u nepriličnom položaju s nekim Rusom.
- I? – upita Haso.
- Ma, odakle ja znam ruski – pojasni mu Mujo.
BiH je dotjerala cara do duvara, valja žurno početi ispunjavati upitnik EU-a. Sve po Murphyjevu zakonu: Kad sve ostalo propadne, slijedi upute!
