Zbog kompliciranog unutarnjeg ustroja i još kompliciranijih političkih odnosa u zemlji, Bosna i Hercegovina često je u poziciji da u posljednji tren izbjegava međunarodne sankcije, razne crne ili sive liste europskih ili svjetskih regulatora u različitim područjima.
Protekloga je tjedna usvajanjem novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u državnom parlamentu izbjegnuto uvrštavanje BiH na tzv. sivu listu Moneyvala. Iza ovog naziva krije se Odbor stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma, tijelo koje na međunarodnoj razini nadzire koliko se pojedine države pridržavaju mjera koje bi trebale onemogućiti ta ozbiljna kaznena djela.
Ulazak na njegovu sivu listu značio bi da BiH dolazi pod ozbiljan monitoring koji sa sobom nosi još ozbiljnije posljedice. U praksi to znači problem s dobivanjem kredita, obavljanjem međunarodnih novčanih transakcija i priljevom stranih investicija. Međunarodne financijske institucije, ali i privatne tvrtke, vjeruju Moneyvalovoj evaluaciji zemalja u svijetu i prilagođavaju svoj odnos prema njemu u skladu s ocjenom tog odbora.
Državi čija je ekonomija slaba i ovisna o stranim kreditima i investicijama to bi moglo stvoriti realne probleme, uključujući pad zaposlenosti i zaustavljanje velikih infrastrukturnih projekata. O dodatnom ugrožavanju međunarodne reputacije BiH kao zemlje podložne korupciji suvišno je i govoriti. Bosna i Hercegovina druga je najlošije pozicionirana zemlja u Europi kada je u pitanju stanje korupcije, pokazuje ovogodišnje istraživanje Transparency Internationala. Naime, BiH je na 108. mjestu među ukupno 180 zemalja. Jedina lošija zemlja u Europi je Rusija. U takvoj situaciji siva lista Moneyvala bila bi dodatni udarac međunarodnom ugledu zemlje u poslovnom svijetu. To što bi, zasad, ostala izvan crne liste i društva u kojem su Sjeverna Koreja i Iran, ne bi bila posebna utjeha ni za BiH, a ni za njezinu ekonomiju. Traženi je zakon ipak usvojen (u posljednji tren) i sivi scenarij neće se ostvariti. Koliko je to važno, pokazuje i podatak da je upravo usvajanje spomenutog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Europska unija također postavila kao jedan od uvjeta za otvaranje pregovora o pridruživanju s BiH.
Za "obične" ljude u BiH sva ta priča o europskim uvjetima, blokadi međunarodnih kredita i stranih investicija zapravo nije bila glavni razlog zabrinutosti. Njima je to daleko u odnosu na jedan drugi problem koji su sankcije Moneyvala mogle donijeti. Pojavila se informacija da bi ulazak BiH na sivu listu onemogućio i priljev novčanih doznaka bh. građanima iz inozemstva, a upravo su ta sredstva jedan od glavnih izvora prihoda za život stotinama tisuća ljudi u BiH, ali i siguran kanal dolaska svježeg novca u platni promet BiH.
Kako je bh. iseljeništvo sve brojnije, tako raste i količina novca koju šalje članovima svojih obitelji u BiH. Oko deset posto ukupnog novca koji se troši u BiH stiglo je iz dijaspore, pokazuje službena statistika. Prema podacima Centralne banke BiH, dijaspora u BiH godišnje uplati oko 2,5 milijardi eura. Pretpostavlja se da je taj iznos gotovo dvostruko veći jer u njega nisu uračunati "neformalni" i transferi "iz ruke u ruku". Bez tog novca život u BiH bio bi mnogo teži nego što je danas. Pranje novca i financiranje terorizma globalno su važni problemi, ali prosječnom stanovniku BiH prijetnje sankcijama Moneyvala izazivale su strah od gubitka za neke i jedinog izvora prihoda, a to su doznake od rođaka iz inozemstva. Jer, perspektiva BiH je, i bez tog novog sivila, dovoljno maglovita i slabo vidljiva.
