Nakon Amnonova ubojstva Abšalom je pobjegao gešurskom kralju Talmaju. Ostao je kod njega tri godine. Vojskovođa Joab bio je blizak s Abšalomom. Kao vojskovođa često se susretao s kraljem Davidom. Pratio je Davidove reakcije prema Abšalomu. Kad je uvidio kako je prestala Davidova srdžba, preko jedne pametne žene iz Tekoe našao je način kako umilostiviti kralja da dopusti povratak Abšalomu. Uspio je. David je dopustio Abšalomu povratak. Međutim, David nije primio u svoj dvor Abšaloma pune dvije godine. Abšalom je prisilio Joaba da dogovori s kraljem prijam. Nakon dogovora kralj je primio Abšaloma. Poljubio ga je i to je bio znak kako mu je oprostio zlo koje je učinio Amnonu (Usp. 2 Sam 14).
Abšalom je polako jačao i tražio načina kako pridobiti što više Izraelaca za sebe. Kad je skupio dovoljno pristaša, zamolio je Davida dopuštenje za izvršavanje zavjeta u Hebronu. David mu je dopustio ne sluteći urotu koji je pripremio. Pripremio je mnoštvo da njega proglasi novim kraljem. Nisu svi koji su pošli s Abšalomom iz Jeruzalema znali za njegovu urotu. Davidu su javili što se događa u Hebronu. Odlučio je odmah skloniti se sa svojim dvoranima u pustinju prije nego što Abšalom sa svojima dođe u Jeruzalem. Na potoku Kedronu zaplakali su David i šest stotina osoba, koliko ih je bilo u njegovoj pratnji (Usp. 2 Sam 15, 19-23). David nije dopustio da se Kovčeg Božji nosi u progonstvo. Prešli su preko Maslinske gore: "David se uspinjao na Maslinsku goru, sve plačući, pokrivene glave i bos, i sav narod koji ga je pratio iđaše pokrivene glave i plačući" (2 Sam 15,30). Abšalom je ušao u Jeruzalem. Postavio je Amasu za vojskovođu umjesto Joaba, koji je pošao s Davidom u progonstvo. David je prikupio svoju vojsku. Ali ipak je rekao vojskovođama Joabu, Abišaju i Itaju: "Čuvajte mi mladića Abšaloma" (2 Sam 18,5). Davidova vojska je pobijedila u Efrajimovoj šumi. Abšalom je ubijen. Preživjeli Izraelci su pobjegli. Kad je David čuo za Abšalomovu smrt, zaplaka: "Kralj zadrhta, pope se u gornju odaju nad vratima i zaplaka: jecajući govoraše ovako: 'Sine Abšalome, sine moj! Sine moj Abšalome! Oh, da sam ja umro mjesto tebe! Abšalome, sine moj, sine moj!'" (2 Sam 19,1).
