Meteorolozi tvrde da je babljem ljetu konačno kraj. No, vruća politička jesen tek se zahuktava i razbuktava. S tendencijom da se proširi i na zimu. Ništa od zimskog sna. Jer nema odmora dok traju prijepori na sve strane svijeta, pogotovo na ovim stranama brdovitog i trnovitog Balkana i okuženog okruženja. Iz puzajuće se diplomacije sve diglo na noge, ne zna se više tko koga i zašto posjećuje, podsjeća, tko za koga što osjeća i što predosjeća.
Ništa više nije kao prije. Pa su brojni u Sarajevu razočarani činjenicom da Turska u Srbiju sve više ulaže u gospodarstvo, a u BiH u politiku. Neki politički analitičari, nakon posjeta Erdoğana Srbiji, tvrde kako je turski predsjednik rekao “svojima” u Sarajevu da malo olabave odnose s RS-om i (bar za sad) zaborave unitarističke aspiracije. Kažu i da je srbijanski predsjednik Vučić preporučio “svojima” u Banjoj Luci da (bar za sad) ublaže retoriku prema Sarajevu i zaborave bajke o odcjepljenju. Hrvati se uzdaju u preporuke i poruke iz Bruxellesa. Vijeće Europske unije donijelo je sedam zaključaka o BiH. U tim zaključcima piše da ovako ne može više. Te se ističe nedvosmislena predanost EU-a perspektivi BiH kao jedinstvene i suverene zemlje, kao i važnost opredjeljenja BiH za proces integracija EU, ohrabrujući je u tome da nastavi rad na odgovorima na upitnike Europske komisije kroz Mehanizam koordinacije. Vijeće EU ponovno podsjeća na predmet Sejdić-Finci, ali i na poboljšanje izbornog okvira. Vijeće od BiH očekuje da u zadanim rokovima riješi pitanje presude Ustavnog suda BiH iz prosinca 2016. godine u vezi s određenim izbornim odredbama za Dom naroda Federacije BiH. Vijeće smatra da se reformama Izbornog zakona treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao bitnom pitanju te poziva BiH da provede preporuke OESS-ODIHR-a, kako bi se zemlja približila europskim standardima, a kroz unaprjeđenje demokratskih procesa za buduće izbore. E, sad je pitanje koliko pojedine političke strukture u BiH drži do Europe u trenutačnom kontekstu geostrateških preslagivanja, slaganja, neslaganja i laganja.
S Mjeseca se vidi da bez održivog ustavnog ustroja u BiH ne može biti ni poluodrživog gospodarstva, a bez održivog gospodarstva ne može biti ni pola zadrživog stanovništva. Već odavno zvoni zvono na uzbunu, ali ga neki svojom sebičnom vikom nastoje nadglasati i preglasati. Kao u federalnim strukturama vlasti.
Mnogi bi iz BiH već otišli, ali nemaju europsku putovnicu. No, onda je stigla vijest kako će se od početka sljedeće godine dramatično liberalizirati tržište rada u Njemačkoj pa bi se građani država nastalih na području bivše Jugoslavije bez ikakvih administrativnih prepreka mogli zaposliti u toj bogatoj zapadnoeuropskoj zemlji. No, stigao je demanti, pokazalo se da je to još samo jedna od brojnih patki koje prate guske u medijskoj magli. Pa se aktualizirao onaj vic u kojem Haso pita Muju:
- Što bi ti, jarane, da se otvore granice BiH prema Zapadu?
- Ja bih se brže-bolje popeo na neko drvo da me raja ne pregazi – objasnio mu je Mujo.
Jednom bošnjačkom političaru koji se previše uzda u brojčanu nadmoć svoga naroda u BiH nimalo se nije dopala navodna njemačka liberalizacija tržišta rada i za potencijalne radnike iz BiH bez EU-putovnice, a drugi je čak predložio:
- Treba Hrvatima odmah dati entitet jer ako narod nagrne u Njemačku, Hrvati bi lako mogli postati većina u Federaciji!
BiH i susjedi na brdovitom Balkanu trebali bi nakon svih tih ratova i unatoč njima ozbiljno sjesti, pošteno staviti karte na stol, bez asova u rukavu i figa u džepu, te naći minimum konsenzusa oko pitanja od interesa za sve. Pogotovo zbog proklamiranog i usvojenog europskog puta u Europu. Teško je zaboraviti rane što ih je ostavila prošlost, ali svima treba hrane za budućnost. Sve podsjeća na nezgodnu zgodu kad je skupna klinaca nakon tučnjave s vršnjacima vidala rane i kvržice na potoku. Naišao je putnik namjernik i upita:
- Što radi DRUŽINA?
- PERE KVRŽICE – pojasni mu jedan s najviše kvržica
