Protekli lipanj bio je među najtoplijima od kada postoje mjerenja u BiH. No jako se zagrijala i politička atmosfera na euroazijskom kontinentu. Ruska agresija na Ukrajinu ne jenjava, zabrinutost razumnog svijeta sve je veća. Svijet je u strahu od Trećeg svjetskog rata. Jedni kažu da je već u tijeku, drugi kažu da prijeti i nuklearni, treći tvrde da bi prvi nuklearni projektil označio početak Armagedona, smaka svijeta! Srpanj prije 50 godina bio je u znaku šahovskog dvoboja stoljeća između Amerikanca Bobbyja Fischera i Rusa Borisa Spaskog u Reykjaviku. Fischer je kazao kako je šah rat na šahovskoj ploči, a danas imamo oružani rat na Zemljinim pločama, u kojem sudjeluju Rusi na jednoj strani i SAD i čitav zapadni svijet na drugoj. Kako će završiti taj rat, teško je predvidjeti. Vjerujemo da neće Armagedonom.
Sve se na poseban način zrcali na brdoviti Balkan. Dok jedni misle da se ipak najbolje skloniti pod NATO-ov kišobran, drugi smatraju da je sigurnije pod ruskom kabanicom, treći su u dilemi, a četvrti bi i pod NATO-ov kišobran i pod rusku kabanicu. Pa je moguće da se nađe nigdje ili negdje između dvije vatre. Valja se sjetiti riječi nobelovca Ive Andrića: “Kad bi ljudi znali kako malo pameti upravlja svijetom, umrli bi od straha!” To Andrić zna iz osobnog iskustva jer je bio u Berlinu “kad je grmjelo”.
No, temperature su se spustile na razumnu mjeru, ali u političkoj atmosferi u BiH došlo je do usijanja. Predane su izborne liste pa sve gori u medijima. Unutarnji telali i vanjski lobisti “građanske” BiH više su nego zgranuti - nema Dragana Čovića na listama pa ne znaju kako bi motivirali i mobilizirali dio bošnjačkog tijela koje nije ni za koga, samo su protiv Čovića. Slavni radijski sportski reporter Ivo Tomić viknuo bi:
- Velemajstorska finesa iz HNS-a!
Iako nije na izbornim listama, Dragan Čović može biti biran u izvršnu vlast pa je Komšić uputio pozive Bećireviću i Izetbegoviću, kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva, da javno potpišu izjavu da Čović ne može biti predsjedatelj Vijeća ministara jer bi taj mandat, kako kaže, koristio kao platformu za nametanje teme o izmjenama Izbornog zakona! Komšić unaprijed zahtijeva blokadu rada institucija! No, postoje i stavovi da Komšića valja skinuti s liste za člana Predsjedništva jer je evidentno da je u tri dosadašnja mandata nedvojbeno i provjerljivo bio izabran glasovima Bošnjaka, što je drastično u suprotnosti s odlukama Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, natkrovljujućeg načela Daytonskog sporazuma i Ustava BiH.
Žestoki zagovornici unitarističke bošnjačke države, odjevene u prozirno građansko ruho, spremaju nove marifetluke kojima bi izabrali svog šestog fikusa, osobu hrvatskog imena ili Bošnjaka koji se predstavlja Hrvatom, u hrvatski klub Doma naroda Federacije BiH, kako bi izabrali nekoga Hrvata po svojoj volji za predsjednika Federacije pa tako sastavili federalnu vladu od hrvatskih fikusa i zavladali Federacijom, a posredno i čitavom BiH. No, valja se nadati da im to neće uspjeti.
S tamne strane Mjeseca vidi se da su bh. Hrvati vezivno tkivo, ljepilo BiH. Tko to ne vidi, možda ima - kokošje sljepilo! Valjda je međunarodna zajednica to konačno shvatila. A kakva je daljnja budućnost BiH, teško je predvidjeti. Nadamo se da su sastanci Čovića, Izetbegovića i Dodika s Várhelyijem barem malo BiH približili Europi. Ohrabruje činjenica da se u usvojenom izvješću Europskog parlamenta o BiH zahtijeva izborna reforma uz uvažavanje konstitutivnosti triju naroda. Pa dokle će više bošnjačka strana ustrajavati na statusu quo koji joj omogućuje dominaciju nad Hrvatima? A bošnjački unitarizam hrani srpski separatizam. Povijest se u BiH pokazuje kao prava (m)učiteljica života. Prije desetak godina pitali su jednog stogodišnjaka u BiH u kojoj državi je rođen, a on reče:
- U Austro-Ugarskoj.
- U kojoj si državi naučio slova? - postavljaju mu drugo pitanje.
- U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca - odgovori.
- A u kojoj državi si se oženio? - nastavljaju s pitanjima.
- U NDH - odgovori im.
- A u kojoj državi si stekao djecu i mirovinu? - uslijedi novo pitanje.
- U Jugoslaviji - odgovara stogodišnjak.
- Dobro, a u kojoj državi sada živiš? - postavljaju mu još jedno pitanje.
- Živim u Bosni i Hercegovini - odgovori im.
- Alaj ste se vi selili i selili iz države u državu - konstatiraše.
- Nisam vam ja mrdn’o iz Sarajeva - pojasni im stogodišnjak. •
