Umjesto izlaska Velike Britanije iz Europske unije, hrvatsko predsjedanje moglo bi obilježiti ulazak u pregovore zapadnog Balkana s ovom europskom obitelji. U tom smislu premijer RH Andrej Plenković jasno je definirao strategiju za jugoistok Europe. S takvom politikom ovo područje u idućih šest mjeseci ima veliku prigodu za napredak i otvaranje vrata koja im je zalupila Europska unija. Osobito BiH.
Mnogo je prostora za uraditi u svakom od prioriteta koje Hrvatska namjerava realizirati tijekom predsjedanja, pa tako i u politici proširenja i europske perspektive zemalja zapadnog Balkana. Zato je politička i društvena pozornost u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i BiH uperena prema Hrvatskoj.
Službeni Zagreb i ovog je puta jasno demonstrirao da ostaje vodeći zagovornik proširenja i europske budućnosti svojih istočnih i jugoistočnih susjeda. U situaciji kada se EU prvi put suočava s procesom istupanja jedne zemlje iz europske obitelji – Brexitom, migrantskom krizom, o kojoj članice imaju podijeljene stavove, te teškim pregovorima o novom proračunu EU, Hrvatska je uspjela prioritete politike Unije vratiti na proširenje na zapadni Balkan. Nažalost, većina članica ne razumije važnost tog procesa. Zato premijer Plenković, ponajviše svojim autoritetom, prednjači u otvaranju čvrsto zatvorenih vrata. Prepoznat kao europski lider nove generacije koji može usmjeravati procese važne za budućnost i EU i Hrvatske, već je u velikoj mjeri fokus razgovora u Bruxellesu vratio na pitanje BiH i zemalja JI Europe. Do prije nekoliko tjedana činilo se to kao nemoguća misija. Ovaj uspjeh tim je veći kada se gleda u okvirima hrvatskih prioriteta vanjske politike – potpore i pomoći prvom susjedu, napose tamošnjem hrvatskom narodu.
Plenković zagovara da se do svibanjskog sastanka u Zagrebu deblokira proces otpočinjanja pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom koja je čak promijenila i ime kako bi zadovoljila europske uvjete i Albanijom koja prolazi teške reforme. Time bi se otklonile dvojbe odriče li se EU zemalja koje stoje u europskom redu. Zatvaranje vrata Albaniji i Sjevernoj Makedoniji destabiliziralo je političku situaciju na ovim prostorima. Svjedočimo unutarnjoj političkoj krizi u Crnoj Gori, potpuno zaleđenim pregovorima između Srbije i Kosova te vrlo konfuznoj situaciji u BiH. Bez ohrabrenja iz EU i jasne europske perspektive sve zemlje jugoistoka Europe mnogo će teže rješavati i bilateralne i unutarnje probleme i sporove.
Najbolji primjer za to je BiH. Ova presložena i ustavno nedefinirana država upada iz krize u krizu. Na njezine ionako slabe institucije svalio se velik dio migrantske krize. U zemlji vlada veliko međunacionalno i političko nepovjerenje i vjerojatno je jedini integrirajući i koliko-toliko ohrabrujući proces pristupanje EU. Ne bude li deblokade tog procesa za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, ne treba ni naglašavati kakva se poruka time šalje BiH. Znaju to u Vladi RH koja je iz mnogo razloga najzainteresiranija za proces proširenja. Svjesna koliko je za njezinu vlastitu stabilnost važno okružje, prednjači u gradnji dobrih odnosa sa susjedima. Europeiziranje Balkana najveći je jamac mira i stabilnosti i u Hrvatskoj. Upravo zbog tih isprepletenih nacionalnih i globalnih interesa Plenkovićeva je strategija pripojiti istok i jugoistok Europe europskoj obitelji.
Ne treba sumnjati da će Hrvatska u ovih pola godine predsjedanja Vijećem EU, ali i nakon toga, ojačana ovom važnom ulogom, forsirati pitanje proširenja i učiniti sve kako bi balkanski vlak za Bruxelles bio vraćen na prave, brze tračnice. No, ako u BiH, Sj. Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji ne budu imali sugovornike, onda će se i dalje tim prostorima voziti uskotračnom prugom.
Teško je reći može li RH, razapeta između europske uljuđene nerazumljivosti i balkanske primitivne isključivosti, pronaći formulu uspjeha. Bilo bi loše kada bi EU, uz Veliku Britaniju, ostao i bez jugoistoka Europe. A za budućnost Hrvatske važnije bi bilo kada bi joj predsjedanje Vijećem EU obilježilo približavanje Uniji susjednog zapadnog Balkana, a ne izlazak daleke Velike Britanije. Svijet ionako od Brexita više zanima Megxit princa Harryja iz kraljevske obitelji.
