Iako se o Bosni i Hercegovini često govori kao o zemlji s demokratskim deficitom, činjenice pokazuju da je u njoj najviše "praznika demokracije". Gotovo da nema godine kada se u BiH ne održavaju barem jedni izbori. Opći i lokalni smjenjuju se svake dvije godine, a u one između "uglave" se hrvatski parlamentarni i predsjednički ili pak oni za Europski parlament. Na kojima također sudjeluju bh. Hrvati.
Ova je godina za Hrvatsku superizborna, a za BiH je ultra superizborna jer, uz sve one ovogodišnje u Hrvatskoj, građani BiH će na birališta i zbog "svojih" lokalnih izbora. Predizborna kampanja službeno je počela prošloga tjedna, a izborna noć, 6. listopada, čeka se s nestrpljenjem zbog nekoliko razloga.
Prvenstveno što će njihovi rezultati biti svojevrsni test popularnosti političkih opcija na polovini mandata do sljedećih općih izbora. Potvrđuje to i rani dio kampanje u kojoj su lokalne teme potpuno zasjenjenje visokom politikom. Baš kao da se bira državna vlast, a ne ona koja će sljedeće četiri godine upravljati u više od 140 općina i gradova. Za vlast se bori 296 ovjerenih političkih stranaka, koalicija, listi neovisnih kandidata i neovisnih kandidata, odnosno ukupno 26.089 ovjerenih političara.
Najzanimljivije su, svakako, utrke za gradonačelničke pozicije u većim gradskim središtima jer po tome stranke mjere i svoju popularnost na državnoj razini. Tako će rezultati u Banjoj Luci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini i Trebinju pokazati kako danas stoji Milorad Dodik, koji se proteklih godina snažno konfrontirao sa Zapadom, što je za posljedicu imalo i probleme u likvidnosti proračuna Republike Srpske. Nema dvojbe da će Dodikov SNSD osvojiti vlast u najvećem broju općina i gradova u RS-u, ali poraz u bilo kojem od spomenutih gradova značio bi da je načeta i njegova dugogodišnja nedodirljiva vladavina većinski srpskim entitetom u BiH.
Na bošnjačkoj političkoj sceni u fokusu je Sarajevo, gdje se za vlast bori koalicija "trojka" koja je prošle godine u oporbu na državnoj i federalnoj razini poslala Izetbegovićev SDA. "Trojka" je upravo iz Sarajeva započela svoj uspon na vlast pa joj je i na ovim lokalnim izborima ključni cilj održati prevagu u glavnome gradu. S druge strane, SDA je veliki favorit za pobjedu u najvećem broju većinski bošnjačkih općina i gradova u unutrašnjosti zemlje, uz iznimku Tuzle, grada koji je, od uspostave demokracije u BiH 1990. godine, neosvojiva utvrda SDP-a.
Hrvati su fokusirani na Mostar, jedini veći grad u BiH gdje su u relativnoj većini. I politički i simbolički za Hrvate bi bilo teško ako ih bošnjačke stranke nadjačaju u gradskom parlamentu i izaberu gradonačelnika iz svojih redova. Mostar je sjedište ključnih političkih, akademskih, kulturnih i drugih institucija Hrvata u BiH pa je jasno zbog čega su hrvatske stranke fokusirane na grad na Neretvi iako na izbore idu u više kolona, odnosno, bez zajedničkog nastupa. Dogovor o tomu donekle je postignut u srednjobosanskim općinama i gradovima, gdje se izbori tradicionalno svode na nacionalni popis stanovništva Hrvata i Bošnjaka.
Neizvjesnosti nema u 12 općina i gradova, gdje je prijavljen samo po jedan kandidat za čelnu poziciju. Od toga je šest većinski hrvatskih, četiri bošnjačke i dvije srpske lokalne zajednice. Oni mirno čekaju izbornu noć, a gdje će se još otvarati slavljenički pjenušac 6. listopada, tek ćemo vidjeti. Uglavnom, nakon slavlja, uslijedit će bolno otrežnjenje jer pred BiH je, i globalno i lokalno, puno nagomilanih problema i reformskih obveza. Ne prionu li političari na njihovo rješavanje, od ukupno registrirana 3,400.204 birača, u inozemstvu će ih već na idućim izborima biti znatno više.
