Hrvatski premijer Andrej Plenković danas u posebnoj misiji dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Kako je svojedobno i najavio, s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom u Sarajevu će obaviti niz razgovora s dužnosnicima iz BiH kako bi ohrabrio BiH da ispuni sve kriterije za otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Zapravo, svi Plenkovićevi dosadašnji dolasci u BiH, a bilo ih je puno, imali su isti cilj. Ova je misija drukčija tim više što s njim dolaze čelnica Europske komisije i premijer zemlje koja je unutar EU vjerojatno najskeptičnija prema otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Prema službenoj najavi, posjet je izravno povezan s odlukom Europskog vijeća koje je u prosincu pozvalo Europsku komisiju da najkasnije do ožujka ove godine izvijesti to tijelo o ostvarenom napretku. Nemaju, dakle, Plenković, Von der Leyen i Rutte mnogo čega novoga reći svojim domaćinima. Uvjeti EU za otvaranje pregovora nisu se promijenili, tako da je važnije što će politički lideri BiH imati za kazati gostima iz Unije.
Simbolički, dolazak troje predstavnika EU pokazuje da uvjetno obećanje iz Bruxellesa s kraja prošle godine o otvaranju pregovora u ožujku 2024. nije bilo "šarena laža", već iskrena nakana za novi iskorak na europskom putu BiH. Sad je na BiH da pokaže kako i ona misli ozbiljno i kako je spremna ispuniti postavljene uvjete da bi pregovori uistinu i počeli. Unatoč svemu, lideri vladajuće koalicije u BiH uspjeli su u proteklih mjesec dana ispunjenje tih uvjeta učiniti izglednim. Samo nekoliko dana pred njihov dolazak u Sarajevo čelnici pet ključnih stranaka iz triju naroda postigli su dogovor čiji detalji nisu službeno objavljeni, ali svi oni, komentirajući taj međusobni dogovor, poručuju – spremni smo do roka koji je postavio EU usvojiti tražene reformske zakone.
Ne podcjenjujući same zakone, od njihova je usvajanja važnije da vladajuće strukture u BiH pokažu sposobnost da se sinergijski pomiču naprijed u smjeru članstva u Europskoj uniji. I to baš u trenutku kada s mnogih utjecajnih adresa u svijetu stižu upozorenja o Balkanu kao novom potencijalnom žarištu u svijetu. Jedno je takvo izrekao i američki predsjednik Joe Biden.
Nizozemskog premijera u tehničkom mandatu, kao i odlazeću predsjednicu Europske komisije, to i ne mora toliko zanimati, ali Plenković i Hrvatska živo su zainteresirani da se Bidenova i druga upozorenja ne ostvare i da BiH ostane mirna, ali i postane stabilnija. A najbolji je način za to njezino "usisavanje" u EU. Preiskusan je Plenković da ne bi prepoznao važnost europskog puta BiH za njezinu dugoročnu stabilnost. I njega u ovoj godini očekuju izbori na kojima će ga birači (valjda) cijeniti i po tomu što je uradio, ako ne za njihove sunarodnjake u BiH, onda za sigurnost Hrvatske i njezinih granica.
No, daleko je od istine da je to motiv Plenkovićeva angažmana u BiH. Na sreću BiH i tamošnjih Hrvata, Plenković kontinuirano ozbiljno i temeljito radi na ostvarenju europske budućnosti BiH. Toliko je ustrajan u tomu da nema nijednoga relevantnog političkog aktera na bilo kojoj strani u BiH koji dovodi u pitanje njegovu ulogu na europskom putu te zemlje. Nemoguće je u Europi naći drugi primjer takve ustrajnosti u zagovaranju europske budućnosti neke susjedne zemlje kao što to svih ovih godina radi Plenković za BiH. Dogodi li se uistinu da Europsko vijeće na proljeće konačno odobri početak pristupnih pregovora s BiH, neće biti dvojbe komu izvan BiH pripadaju najveće zasluge za to. Ma koliko to nekima u izbornoj godini u Hrvatskoj bilo teško prevaliti preko usta.
