Svatko u svašta prčka pa se sve brčka. Tako se najozbiljnije govori o neozbiljnoj ideji o novoj Jugoslaviji. Brčka se da bi Brčko trebalo biti glavni grad nove Juge, kćeri stare tuge. Možda se ne bi zvala Jugoslavije nego nešto slično i nedolično. Postoji i mišljenje devizne tetke iz Europe o tome kako zemljama zapadnog Balkana više treba novac za jačanje gospodarstva nego članstvo u EU. Kako mediji javiše, na stolovima čelnika EU-a uskoro bi se trebao pojaviti njemački prijedlog o pokretanju malog Marshallova plana, namijenjenoga balkanskim državama. Nakon Drugog svjetskog rata američki Marshallov plan preporodio je Njemačku, a, evo, sada moćna Njemačka svojim malim Marshallovim planom želi preporoditi balkanske zemlje. Bruxelles bi trebao odobriti poseban fond kojim bi se pomoglo balkanskim državama koje kucaju na vrata Europske unije i koji bi im skratio muke u čekaonici EU-a. Nijemci kažu kako bi euri iz tog fonda smanjili međunacionalne napetosti, a hoće li ta ideja biti doista realizirana, znat ćemo sredinom srpnja kada se u Trstu održava redoviti godišnji skup država o Balkanu. Nekada su Balkanci u Trstu trošili silan novac, red bi bio da se nešto i vrati na brdoviti Balkan. Dobro bi državama na Balkanu došao taj mali Marshallov plan, bio bi zapravo vrlo velik u usporedbi s nekim planovima koji nepodnošljivo lako sliče onom planu maršala Broza.
No, ako je suditi po zajedničkoj izjavi prvaka zemalja procesa “Brdo-Brijuni” na Brdu kod Kranja, Balkan je bliže EU nego nekoj novoj YU. Ali na nekim brdima oko Vranja i nekih banja te drugim brdima i dolinama Balkana raspoloženje je potpuno drukčije od onoga što je rečeno i zapisano na Brdu kod Kranja. Previše je i onih koji se u samim političkim centrima i centralama u Europu kunu riječima, a proklinju je u osjećajima i mislima. Ni u snovima ne žele u EU jer bi opstanak europske, održive BiH značio politički nestanak - njih!
BiH je posebna priča za sebe, a sve više i za druge. Daytonski eksperiment nije uspio, a još manje uspijevaju njegove prepravke. Pa sve nalikuje na jedan puno bezazleniji eksperiment na satu kemije u dvije bh. škole pod jednim krovom. Nastavnica kemije reče đacima:
- K’o što vidite, sad ništa ne vidite, a zašto ne vidite, to ćete tek vidjeti!
Svašta gledamo i slušamo, a ne vjerujemo svojim očima i ušima. Mnogo toga istoga nazove se drugim imenom i - mirna Bosna (i Hercegovina)! Kao kad je jedan Ero s ovoga svijeta sreo prijatelja i obratio mu se:
- Di si, Mate, imenjače moga brata Grge!
A po pravilu za sve okrive Hercegovce. I u BiH i u RH. A onda su Zagrepčani šesti put izabrali Hercegovca za gradonačelnika, a dokazano je da Čapljinci nisu srušili Most na Neretvi. To je nekada uradio Tito, ali u Jablanici jer je Prozor morao pasti. U Mostu su bili zaključili po logici Ćutuka iz “Audicije” i po onoj da je i Charlie Chaplin iz Čapljine! I u Karlovcu su izabrali Hercegovca za gradonačelnika, a Hercegovac Božo Galić ponovno je izabran za vukovarsko-srijemskog župana. Sve to možda i zato što u Sarajevu smatraju da Hercegovcima i drugim Hrvatima u BiH drugi trebaju birati političke predstavnike. A s takvom se logikom i politikom ne ide u Europsku uniju, već u europsku crnu rupu. Dvije trećine mladih razmišljaju o napuštanju takve BiH. Ako unitaristi i separatisti nastave sa svojom “logikom”, njihova politika bez stanovnika gubi svaki smisao. Jer ako nije Europa, BiH je - tropa!
Nadamo se da odnosi ove zemlje seljaka na brdovitom Balkanu i stare dame Europe neće aktualizirati staru nezgodnu zgodu s Mujom u pretrpanom autobusu kad ga je jedna dama nagazila štiklom. Dama se damski ispriča:
- Oprostite, gospodine!
- Ništa, ništa, gospoja, mi seljaci navikli smo da nas svaka stoka gazi - uzvrati Mujo.
Najbolje bi bilo kad bi ozbiljni ljudi ozbiljno sjeli za ozbiljan okrugli stol i riješili kvadraturu bh. kruga. Ali nikako po prijedlogu veselog Jure iz Zagorja koji predlaže:
- Nek’ se zatvore u klet sve dok ne riješe sva tekuća pitanja!
Herc-iskrice
