Izmjena i dopuna Izbornoga zakona je žurna potreba za demokratizaciju izbornoga procesa, ali, i što je još važnije, otklanjanja zakonske mogućnosti za grubim manipulacijama tijekom izbornoga procesa koje ga čine tržišnom kategorijom. I, što je najvažnije, a povezano je s prva dva razloga, izborni zakon mora osigurati pravo svim biračima da se njihov glas jednako vrednuje u skladu s temeljnim odredbama Ustava BiH. Sadašnji Izborni zakon polazi od načela “jedan građanin - jedan glas”. I, budući da je BiH višenacionalna multietnička država, zakon predviđa i predstavljanje naroda i nacionalnih manjina (Ostali) u institucijama vlasti.
Upravo taj drugi segment zakona je manjkav i pruža mogućnosti manipulacije od trenutka kandidiranja do provedbe rezultata izbora. Međuresorna radna skupina za promjenu Izbornoga zakona radi. No, teško je pretpostaviti da bi sama skupina mogla ponuditi rješenja koja su političke prirode, to su ona koja definiraju način izbora domova naroda i Predsjedništva BiH, a koja politički predstavnici naroda nisu usuglasili proteklih godina pa ni uz pomoć Europske unije. Politički predstavnici, u prvom redu predstavnici hrvatskog i bošnjačkog naroda, morat će pronaći model - kako kroz Izborni zakon omogućiti legitimno predstavljanje i tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina. Na jednom od brojnih sjednica svi važniji predstavnici iz oba entiteta su usuglasili jedno od načela da ni jedan narod ne bira drugom predstavnike.
Sad je pitanje samo političke volje kako to načelo pretvoriti u zakonske norme. Modeli postoje, posao pregovarača je koji će model izabrati. Vrijeme ubrzo istječe za izmjene i dopune Izbornoga zakona. Ove godine su općinski izbori, a najmanje šest mjeseci prije izbora zakon mora biti usvojen. Tu su i izbori u Mostaru, koji se trebaju održati nakon osam godina, pa je i provedba odluke Ustavnoga suda o izbornim pravilima za grad Mostar sastavni dio te najvažnije, za stabilnost i budućnost BiH, političke i državničke zadaće.
