Sve češće i sve više govori se o umjetnoj inteligenciji, njezinoj dobrobiti za čovječanstvo, ali i mogućoj opasnosti od njezine "pretjerane upotrebe" i "nuspojava". Postavlja se pitanje koliko je uopće inteligentno od čovjeka to da se toj umjetnoj inteligenciji dopusti previše toga. Umjetna inteligencija je bez duše pa postoji realna opasnost da postupi bezdušno protiv ljudi, svojih "roditelja". Stoga sve više prevladava mišljenje da razvoj umjetne inteligencije valja obazrivije nadzirati, a ima i prijedloga da se neka daljnja istraživanja zaustave ili odgode.
U Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža stoji da je umjetna inteligencija (UI, prema engleskom akronimu AI od artificial intelligence) dio računalne znanosti (informatike) koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije, to jest da se mogu snalaziti u novim prilikama, učiti nove koncepte, donositi zaključke, razumjeti prirodni jezik, raspoznavati prizore i drugo. Naziv se također rabi za označavanje svojstva svakoga neživog sustava koji pokazuje inteligenciju. Obično su to računalni sustavi, dok se izraz katkad neutemeljeno primjenjuje na robote, koji nisu nužno inteligentni. Ovo nas podsjeti na vicasti "razgovor" između dvaju robota. Naime, jedan robot reče drugomu:
- Čujem da su ti roditelji RASTAVLJENI!
Ljudi su mislili da je umjetna inteligencija šala sve dok sustav "Deep Blue" nije pobijedio Garija Kasparova u partiji šaha. U Hrvatskoj enciklopediji dalje stoji da se inteligentnim sustavom smatra svaki sustav koji pokazuje prilagodljivo ponašanje, uči na temelju iskustva, koristi velike količine znanja, pokazuje svojstva svjesnosti, komunicira s čovjekom prirodnim jezikom i govorom, dopušta pogrješke i nejasnoće u komunikaciji ili drugo. Funkcije inteligentnoga sustava su prikupljanje i obrada informacija, interakcija s radnom okolinom, komunikacija s čovjekom ili s drugim inteligentnim sustavima, prikupljanje i obradba znanja, zaključivanje te planiranje. Dok se pod ljudskom inteligencijom smatraju čovjekove mogućnosti da istodobno pokazuje različite inteligentne odlike i obavlja takve funkcije, današnji su inteligentni sustavi ponajprije specijalizirani za pojedinu mogućnost.
Postavljaju se pitanja oko toga kako postići "razuman" odnos između duhovnog čovjeka i bezdušnog stroja pa se pojavila potreba uspostave odgovarajućih tijela i instrumenata koji bi to regulirali. Makroekonomisti upozoravaju na to da bi "pretjerana" primjena umjetne inteligencije mogla ugroziti brojna radna mjesta. Postoji bojazan da bi umjetna inteligencija mogla donositi odluke pogubne za čovjeka unatoč činjenici da umjetna inteligencija ipak nije na razini ljudske. No, ne lezi, vraže! Umjetna inteligencija se sve više "educira" pa bi mogla izmaknuti i najinteligentnijoj ljudskoj kontroli. Postoji opasnost od stvaranja nepostojećih svjetova, velikih zloupotreba u politici i ekonomiji.
Što bi u budućnosti moglo biti s prirodnim čovjekom i umjetnom inteligencijom, puno smo saznali zahvaljujući dokumentarnom filmu "2068." redatelja Roberta Bubala, Večernjakova novinara, prikazanom u programu Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu. Dio filma govori i o mogućnosti emocionalne veze između čovjeka i stroja. Bubalov dokumentarac dio je velikog Večernjakova projekta u okviru kojega je izišao specijalni magazin "Pogled u budućnost 2068.", što ga je uredila Stela Lechpammer, a knjigu "Pogled u budućnost 2068." priredio je Dražen Klarić. U ova dva izdanja objavljeni su eseji uglednih znanstvenika o toj zanimljivoj temi.
Nadamo se da dobrobiti umjetne inteligencije neće zaobići brdoviti Balkan, a da će ga zaobići negativni učinci te inteligencije? Hoće li se s njom dogoditi kao s Googleom koji je Mujo s dvije riječi pokvario. Postavio mu je kratko pitanje:
- Što ima?!
Već postoje taksiji bez vozača, a švedski Volvo predstavio je autobus bez vozača. Što nas podsjeti na onu zgodu s Mujom i autobusom na kat. U donjem dijelu autobusa nije bilo mjesta pa mu rekoše da ima mjesta na katu. Mujo se vrati s kata i reče putnicima:
- Gore ima mjesta, ali nema vozača.
Možemo samo zamisliti običnom ljudskom inteligencijom kako će reagirati dva autobusa s umjetnom inteligencijom kad se sretnu. Jedan bi onog drugoga mogao pozdraviti:
- Ej, što ima, ŠKOLSKI?!
