“Vazduh trepti kao da nebo gori, sprema se oluja.” Taj klasični citat iz filma “Valter brani Sarajevo” stalno me podsjeća na ratno razdoblje. Prije 75 godina BiH je bila sjedište Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja bivše Jugoslavije. Ovdašnji ljudi izborili su se protiv fašizma pod vrlo teškim uvjetima. Na teritoriju BiH događale su se tri velike bitke koje su igrale odlučujuće uloge u ratu, odnosno bitke na Kozari, Neretvi i Sutjesci.
Nepokolebljiv otpor naroda bivše Jugoslavije protiv fašističke agresije uvijek evocira kolektivno sjećanje kineskog naroda koji ima slično povijesno iskustvo. Kina je antifašistički rat započela već 1931. Kineski narod je, uz ogromnu žrtvu od 35 milijuna ljudi, ostvario prvu značajnu pobjedu protiv stranih agresija u modernoj povijesti upornim otporima koji su trajali 14 godina, pružajući na taj način veliku podršku bitkama vođenim u Europi i na Tihom oceanu te dajući neizbrisiv povijesni doprinos svjetske pobjede nad fašizmom.
Nobelovac Ivo Andrić utvrdio je da “nije daleko ono što je daleko, nego ono što do srca mosta nema”. Već je davno izgrađen most do srca između kineskog naroda i naroda s ovih prostora koji su blisko povezani sličnim borbenim iskustvima i zajedničkim revolucionarnim idealima. Na tom mostu jedni drugima uputili smo riječi solidarnosti dugačke nekoliko tisuća kilometara. Partizanski pokret bivše Jugoslavije objavio je 1942. dvije knjižice, odnosno “Dugi marš kineskih partizana” i “Borbu mladih Kineza” u kojima je navedeno da “kineski nacionalni put i njezina revolucija imaju mnogo sličnosti s onima iz stare Jugoslavije i dijele identičnu sudbinu i borbu”. Novine Komunističke partije Jugoslavije “Proleter” u svom nešto duljem članku istaknule su da je “borba otpora kineskog naroda protiv japanske agresije od velikog značaja za sudbinu čovječanstva” te je “borba kineskog naroda ujedno i borba za mir u svijetu”. Istodobno, kineske novine “Dnevnik Xinhua” i “Dnevnik oslobođenja” utvrdile su da “odlučnost i hrabrost narodnooslobodilačke armije Jugoslavije predstavlja model za antifašističke narode u cijelom svijetu”.
Dana 3. rujna ove godine obilježena je 75. godišnjica Kineskog rata, otpora protiv japanske agresije i svjetske pobjede nad fašizmom. Tom prilikom sam, zajedno s veleposlanicima Rusije, EU-a i drugih zemalja u BiH, posjetio spomenik na Sutjesci. Nesalomljiv duh jugoslavenskih naroda u antifašističkoj borbi vrijedan je svakog divljenja.
Danas, 75 godina poslije, međunarodna situacija značajno se promijenila. Unilateralizam, protekcionizam, hegemonizam su nadirući, rasizam i makartizam i mentalitet hladnog rata opet se pojavio. Postoji sve veći deficit u globalnom upravljanju, međusobnom povjerenju i miroljubivom razvoju. Suočavajući se s velikim promjenama neviđenim u proteklih stotinu godina, kuda ide ovaj svijet? Cilj osvrta na prošlost i obilježavanje pobjede nad fašizmom jest da učimo lekcije iz povijesti i stvaramo budućnost.
Da bi se stvorila budućnost, potrebna je miroljubiva koegzistencija. Kako postići trajni mir dugoročna je tema istraživanja za čovječanstvo. Kina dosljedno smatra da je mir najdragocjeniji. Tijekom povijesti, čak ni u razdoblju 18. i 19. stoljeća, kad je kineski BDP činio 30% BDP-a cijelog svijeta, ona se nikad nije bavila agresijom ni ekspanzijom. U više od 100 godina nakon Opijumskog rata 1840. godine, Kina je dosta propatila od posljedica agresije i građanskog rata, zbog čega danas još više njeguje mir i stabilnost. “Mir je poput zraka i sunčeve svjetlosti, koje ne primjećujemo, ali je opstanak svih nas nemoguć bez njih.” U proteklih više od 40 godina od kineskih reformi i otvaranja prema svijetu, ekonomski razvoj uzimamo kao svoj prvi prioritet, aktivno stvaramo mirno i stabilno unutarnje i vanjsko okruženje, a u međuvremenu smo doprinosili svjetskom miru vlastitim razvojem.
Upisali smo princip “posvećenosti putu miroljubivog razvoja” u kineski Ustav, tako da je Kina postala prva zemlja u svijetu koja je dala ovo svečano obećanje. Bez obzira koliko jača mogla postati, Kina nikad neće težiti hegemoniji ili ekspanziji. Nikada neće nametati svoja tragična iskustva iz prošlosti bilo kojoj drugoj naciji.
Da bi se stvorila budućnost, potrebna je izgradnja društva zajedničke budućnosti čovječanstva. U današnjem vremenu, rat možda nije baš prisutan u očima javnosti, ali se netradicionalne sigurnosne prijetnje kao što su terorizam, klimatske promjene i zarazne bolesti ne smiju zanemariti. Povijest ljudske civilizacije u više navrata dokazala je da čovječanstvo dijeli identičnu sudbinu. Sve zemlje žurno trebaju suradnju kako u odgovoru na pandemiju tako i u oživljavanju teško pogođene svjetske ekonomije, umjesto da se bave protekcionizmom ili da se sami bore. Istina je da je u procesu razvoja neizbježna konkurencija među državama, pa čak i eventualni sukob razvojnih interesa. Ono što je strašno nije konkurencija i sukob interesa, već da se riješi problem razmišljanjem s nultim zbrojem. Kina ima više od 1,4 milijarde stanovnika, dok je stopa doprinosa kineske ekonomije svjetskom ekonomskom rastu dosegla 30%. Znamo da naš izbor nije povezan samo s kineskim interesima, već se odnosi i na svjetski mir i razvoj. Upravo u tom kontekstu kineski predsjednik Xi Jinping predložio je koncept promocije izgradnje društva zajedničke budućnosti čovječanstva, u nadi da će sve države ostvariti zajednički razvoj i ulagati napore u izgradnju otvorenog, inkluzivnog, čistog i lijepog svijeta koji uživa trajni mir, univerzalnu sigurnost i zajednički prosperitet.
Da bi se stvorila budućnost, potreban je multilateralizam. Međunarodni poredak nakon Drugoga svjetskog rata naši preci uspostavili su krvavim borbama i na toj osnovi svijet je postigao najdulje razdoblje stabilnosti i prosperiteta u modernom vremenu. Kina je prva država koja je potpisala Povelju Ujedinjenih naroda i jedan je od tvoraca međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, kao i njegov čvrsti branitelj. U ključnim trenucima za budućnost svijeta, nastavit ćemo čvrsto braniti i prakticirati multilateralizam, štititi međunarodni sustav s UN-om kao okosnicom i međunarodni poredak zasnovan na međunarodnom pravu te promovirati demokratizaciju međunarodnih odnosa i multipolarizaciju svijeta.
Ove godine pandemija COVID-19 pogodila je svijet. Suočavajući se s globalnom krizom javnog zdravstva, Kina se odgovorno ponaša i pomaže drugim zemljama, ubrizgava povjerenje u globalnu borbu protiv pandemije te otvara novo poglavlje za međunarodnu suradnju. U današnjem svijetu nijedna zemlja ne može sama prevladati različite izazove s kojima se čovječanstvo suočava niti se može povući na zatvoreni otok. Protiv pandemije trebamo se zajedno boriti antifašističkim duhom, a pitanja mira i razvoja, koja se nalaze ispred nas, riješiti međusobnom suradnjom. Kina će nastaviti doprinositi miru i razvoju svijeta.
Ji Ping, veleposlanik Kine u BiH
