Pacijentica sa sumnjom na rak dojke po prvom dolasku u bolnicu u istom tjednu obavi core biopsiju i citologiju punkcije. Bilo bi brže da bolnica nije opterećena COVID bolesnicima. Čim je gotov, nalaz patologa ide pred multidisciplinarni tim. Tim odluči kojim smjerom će ići liječenje pacijentice. Ide li prvo onkologu ili kirurgu, treba li radioterapiju ili magnet - isti je dan o tome obavještavaju telefonom. U dva tjedna ima kompletnu dijagnostičku obradu i ide na kontrolu specijalistu, opisao je doc. Ilijan Tomaš, pročelnik Zavoda za onkologiju osječkog KBC-a kako se ondje liječe pacijenti kojima se otkrije karcinom. Treba dodatnog truda, ali se može, ustvrdio je on, a auditorij kome je iznosio ovako jasan put pacijenta odobravajuće je kimao glavama i složio se kako se i drugi mogu ovako organizirati.
Neki su drugi onkološki pacijenti imali drugačiji put. Jednom je pacijentu liječnik u nekom trenutku rekao: “Vaš tumor je u međuvremenu narastao dva puta i ja vas dalje ne mogu liječiti, dalje to mora multidisciplinarni tim” a onda ga mjesec i pol dana nitko nije nazvao. Taj je slučaj iznio Ivica Belina iz Koordinacije udruga u zdravstvu. Pacijentici iz Rijeke nakon operacije trebalo trebalo je zračenje, ali se aparat u bolnici pokvario. Uhvatila je neku vezu da se zračiti ode na Rebro, ali se i tamo uređaj pokvario pa su je vratili u Rijeku. Drugoj pacijentici je od trinaest izvađenih limfnih čvorova, šest bilo pozitivno. Preko privatnih se veza dokopala termina za PET CT, ali tek 4. ožujka. Ne spava, ne jede, potpuno izvan sebe požalila se dežurnom telefonu u Ministarstvu zdravstva, a tamo su joj rekli da nemaju ništa s tim, ispričala je Ivana Kalogjera iz Nismo same.
Nazdravilo se šampanjcem kad je Sabor u prosincu 2020. godine prihvatio 284 mjere i 143 cilja koje je skoro 150 stručnjaka u 20 radnih skupina uokvirilo u Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) jer taj je dokument trebao preokrenuti tijek liječenja malignih bolesti u našoj zemlji. Trebao je među ostalim definirati mrežu onkoloških ustanova i put onkoloških bolesnika odnosno jasno reći kuda točno ide pacijent sa sumnjom na rak, što će tamo dobiti i u kojem roku. Također i da će se onkološki pacijenti operirati u pet velikih kliničkih centara, a na kemoterapiju, radioterapiju i zračenje odlaziti u lokalne bolnice. Istovremeno je plan da se obnovi uvelike dotrajala i devastirana radioterapijska oprema, odnosno da se nabavi 23 linearna akceleratora. Trećinu novca za to dat će EU. Nakon euforije formalnog donošenja nacionanog plana, nastupilo je zatišje, a pandemija je rak bacila u drugi plan.
Mnogi s rakom za to su vrijeme umrli s covidom, od covida ili zbog njega. Udruge koje okupljaju oboljele i njihove obitelji tražile su odgovore pa je objavljeno kako je trogodišnji akcijski plan uskoro gotov, a njegov je krajnji rok provedbe do kraja 2025. godine. Apsurdno dug rok uvjetovan je procedurom, rokovima javne nabave i priljevom novca. Međutim, da bi se definirala onkološka mreža nije nužan novac ni javna nabava, već je potreba odlučnost zdravstvene administracije i politička volja. Ako je ne nađemo, i dalje ćemo brojati kako u Hrvatskoj od raka dnevno 40 osoba, kako smo među najgorima u EU po smrtnosti od malignih bolesti. I kako je od 15. prosinca 2020., kada je formalno prihvaćen plan borbe protiv raka, od posljedica raka do danas umrlo 15.637 osoba, a bar 20% moglo ih je biti spašeno da se nacionalni plan počeo provoditi.
