Kad bi Europljani glasali na američkim predsjedničkim izborima, Donald Trump ne bi imao nikakve šanse pobijediti demokratskog protukandidata Joea Bidena. Njemačko istraživanje provedeno u članicama EU pokazalo je da bi aktualni američki predsjednik dobio tek 17 posto glasova.
Balkan je i u ovome neka druga priča i teško da bi slično istraživanje pokazalo iste rezultate kao u EU. Kao u mnogočemu drugom, balkanski narodi i države različito gledaju na politiku, pa makar ona bila i američka. Informacije iz završnice predizborne kampanje u SAD-u govore da su izborni stožeri obaju predsjedničkih kandidata određene aktivnosti fokusirali i na iseljeničke skupine s Balkana pokušavajući ih pridobiti na svoju stranu.
S druge strane, u zemljama zapadnog Balkana politički čelnici uglavnom se ne izjašnjavaju o potpori Trumpu i Bidenu. Iznimka je tek srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je svoje sunarodnjake u Americi pozvao da glasaju za Trumpa. Na prvu to zvuči paradoksalno jer se američka politika prema Dodiku nije promijenila za vrijeme mandata aktualnog predsjednika. Naprotiv, Dodik i Republika Srpska znali su se naći i pod većim pritiskom nego prije. Osim što je Dodik ostao na američkoj “crnoj listi”, Trumpova administracija ovu vrstu sankcija nametnula je i njegovu bliskom suradniku. Međutim, Dodik kao i, čini se, većina Srba, u Trumpu vidi manji problem od Bidena. Nije to toliko Trumpova zasluga koliko njegova protukandidata.
Biden je, naime, proteklih četvrt stoljeća bio mnogo angažiraniji na Balkanu otvoreno zagovarajući vojno zaustavljanje Slobodana Miloševića i kažnjavanje srpske politike u BiH. I u svom programu za ove izbore Biden je dio posvetio BiH i regiji. “Joe Biden je dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine. Od najmračnijih dana u toj zemlji i genocida do kontinuirane borbe za stabilnost i pravdu. Joe Biden razumije zašto je BiH važna za Ameriku i da je u američkom interesu osigurati da cijela BiH krene naprijed u NATO i EU”, piše u uvodu teksta pod naslovom “Vizija Joea Bidena o odnosu SAD-a s BiH”. Njegovu navodnu privrženost BiH, prema podsjećanjima iz njegova stožera, svjedoči i to što mu je jedno od prvih službenih putovanja kao potpredsjednika SAD-a bilo ono u Sarajevo. To, kao i činjenica da je jedna od bliskijih osoba u Bidenovu stožeru za odnos s manjinskim zajednicama Bošnjak Elvir Klempić, dodatno je uvjerilo Dodika i ostale srpske političare u BiH da u izbornoj noći navijaju za Trumpa. Koliko je eventualna Bidenova pobjeda mrska Srbima toliko je draga Bošnjacima. Čak su i razlozi isti. Bošnjačka politika, pa i javnost, nada se da će Biden pokazati veći angažman u ovom dijelu Europe i postaviti se još oštrije prema Dodikovoj politici koju nazivaju secesionističkom. Računaju i na to da bi uz Bidena kao predsjednika i bošnjački lobisti, poput Klempića, dobili na snazi i moći. A samim time ojačali i potporu uspostavi građanske, u praksi “unitarne Bosne”.
Za razliku od Srba i Bošnjaka, Hrvati u BiH prilično su ravnodušni prema američkim predsjedničkim izborima. Kao i njihovi sunarodnjaci u Hrvatskoj, vjeruju da su NATO i EU, odnosno zapadni put BiH, zajamčeni uz bilo koju administraciju u Washingtonu. Slično je i s Albancima i Makedoncima, tim prije što je Trump, iako mu Balkan nije bio vanjskopolitički prioritet, proteklih godina podržao ulazak Sjeverne Makedonije i Albanije u NATO te potaknuo konačno rješenje kosovskog statusa. No unatoč različitim očekivanjima i nadanjima, dosadašnja iskustva govore nam da će se, bez obzira na to tko će sjediti u Bijeloj kući u sljedeće četiri godine, u BiH i ostatku zapadnog Balkana promijeniti – ništa. Nema apsolutno ni jednog poteza koji je SAD na Balkanu povukao za vrijeme Trumpove administracije, a da to odskače od djelovanja njegova demokratskog prethodnika Baracka Obame. Ovaj prostor jednostavno nije i zadugo neće ponovno biti u fokusu zanimanja Washingtona. Zato će i sutrašnje jutro u BiH biti isto bez obzira na to hoće li se pobjeda slaviti u republikanskom ili demokratskom izbornom taboru. Na sreću ili žalost, Amerika ima čitav niz većih vanjskopolitičkih prioriteta od zapadnog Balkana. A ovdje ih vodi politička inercija. I tako već dvadeset godina.
Unatoč svemu, večeras će, jednako kao i prije četiri godine, u podijeljenom Sarajevu biti besana noć. Istočno, srpsko Sarajevo navijat će za Trumpa, a bošnjačko za Bidena. Iako i jedni i drugi znaju da američkoj politici BiH nije fokus, pobjeda im je ipak važna na simboličnoj razini. I na njoj će hraniti podijeljeno bh. društvo. Vjerovat će kako će “njihov” američki predsjednik podupirati njihov koncept BiH. Bošnjaci od Bidena očekuju da sruši daytonski (američki) sustav višenacionalne BiH i uspostavi građansku državu, a Srbi (i Hrvati) da se sačuva postojeći politički ustroj. Hoće li BiH ostati na američkim temeljima, ipak će ponajviše ovisiti o “domaćim zidarima” koji na njima grade daytonsku kuću.•
