Politička zbilja u BiH više je nego uzavrela. Dušobrižnici daytonske države nastoje smanjiti temperaturu, a uzroci političke vrućice gotovo se zanemaruju. Albert Einstein kazao je: "Kad bih imao sat vremena za rješenje problema, 55 minuta proveo bih razmišljajući o problemu, a pet minuta razmišljajući o rješenjima!" Čini se da mnogi koji nastoje riješiti bh. gordijski čvor rade obratno. Profesori matematike znali su nas učiti o matematičkim problemima ovako: "Problem je problem dok se ne postavi!" Kad su problemi o BiH u pitanju, valja poći od početka. Mnogi Povelju Kulina bana smatraju "rodnim listom" Bosne i Hercegovine, a brojni povjesničari i enciklopedije ističu kako je Kulin ban bio vazal Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Zemljica Bosna i "Zemlja Humska" u 15. stoljeću pali su pod najezdom Osmanlija koji su dogurali čak do Beča. Granice današnje BiH gotovo se poklapaju s onim granicama koje su uspostavljene mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. i Požarevačkim mirom 1718. godine. Osmanlijska vlast sve više slabi pa je 1878. na Berlinskom kongresu Bosna i Hercegovina dobila taj naziv (po nekima tada BiH dobiva "rodni list"), a taj prostor zaposjeda Austro-Ugarska. Potom slijede aneksija 1908. godine, a 1918. BiH ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a ubrzo postaje i dio Kraljevine Jugoslavije. Područja BiH 1939. godine pripadaju trima banovinama: Banovini Hrvatskoj, Vrbaskoj i Drinskoj banovini. Potom područje današnje BiH 1941. postaje dio NDH do svibnja 1945. godine, a onda postaje republika u sastavu FNRJ-a i SFRJ-a do referenduma o neovisnosti 1992. godine. Jezičac na vagi te samostalnosti bili su Hrvati u BiH. Tada BiH prvi put u novijoj povijesti (od pada pod Osmanlije u 15. stoljeću) postaje samostalna država. Odlukom Badinterove komisije granice bivših jugoslavenskih republika postaju granice novih država, ali velikosrpska politika to ne priznaje i počinje agresija na RH i BiH. Hrvatski narod u BiH organizira se u HZ HB i utemeljuje HVO kao obrambenu silu koja ima velike zasluge u spašavanju BiH kao nove države. Hrvati i Bošnjaci u 1994. potpisuju Washingtonski sporazum i utemeljuju Federaciju BiH (uključujući i konfederaciju s Hrvatskom). Sporazumom Tuđman - Izetbegović hrvatske snage (HV i HVO) s Armijom BiH oslobađaju značajan dio okupiranog teritorija, što tjera srpsku stranu na Daytonski mirovni sporazum 1995.

Na zasjedanju ZAVNOBiH 1943. kazano je da BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, dok Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, aneks toga mirovnog sporazuma, ima formulu: jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I sve je išlo dobro dok prije dva desetljeća nisu stigli Petritschevi amandmani i Barryjeva izborna pravila po kojima je u dva navrata izabrana vlast bez većinske volje izbornoga tijela konstitutivnih Hrvata. Tri izbora Željka Komšića glasovima Bošnjaka posebna su priča.

I što sad? Problem je postavljen, sad je više nego lako naći rješenje. Bh. Hrvatima treba vratiti oteta prava. No, u BiH postoje snage koje za svako rješenje nađu problem, nastoje svim sredstvima srušiti mirovni sporazum! Pri tom ruše temelje Ustava BiH i samu BiH. Dobronamjerni dužnosnici međunarodne zajednice zahtijevaju dogovor Hrvata i Bošnjaka, ali, ne lezi, vraže! Stranke sa sjedištem u Sarajevu udružile su se u rušenje mirovnog sporazuma, žele Federaciju BiH pretvoriti u unitarnu bošnjačku državicu, a zveckanje oružjem pozivaju na - mir! Cyber napadi jača su im strana, dobro organiziraju "spontane" prosvjede tražeći ukidanje Hercegovine, uzdaju se i u Erdoğana. Trećim entitetom plaše svijet, a čitavu Federaciju nastoje pretvoriti u bošnjački entitet! Pri tom daju sve više razloga za secesionizam u RS-u. S Marsa se vidi da su bh. Hrvati ljepilo, vezivno tkivo, armatura i zaglavni kamen BiH. Vidi to i Christian Schmidt od kojega se očekuje da donese izborna pravila koja će jamčiti legitimno predstavljanje bh. Hrvata. Ovakva BiH puca po šavovima i nužne su žurne popravke. Inače, ode mast u propast! Sve nas groteskno podsjeti na nezgodnu zgodu u zrakoplovu. Pilot priopći putnicima da se na desnom krilu zrakoplova pojavila napuklina i da se svi nalaze u problemu. Javi se Mujo i reče da on ima rješenje. Nađe neku bušilicu te se svezan popne na krilo zrakoplova i počne bušiti rupe na mjestima napukline.

- Što to radiš, budalo? - dreknu pilot.

- Ne boj se, jarane, ja godinama radim u tvornici toaletnog papira. Nikada ne puca kuda je izbušen - objasni mu Mujo.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura