Dva su književna, a jedan armiranobetonski. Dva nose duhovne i kulturne poruke sazdane od stiha, proze i slike, a treći povezuje obale i ljude. Kažemo - dvije obale. Postoji obala treća i obala četvrta. Kada već poprilično zagazimo mostom, eto nas na obali trećoj. Tri su mosta u mome vidokrugu i srcu. Dva se ustalila, treći se ustaljuje. Prva obala književnih mostova, to je onaj koji poruku šalje riječju ili slikom, a druga obala, to je onaj koji poruku percipira. Kod trećeg mosta, valjda nam je sve jasnije. Kada stignemo na četvrtu obalu, sve će nam biti jasno.
Prvi most. To je časopis koji izlazi u Mostaru pod nazivom “Most” od 1974. Izdavač je Savez zajednica kulture Hercegovine. Za minulog rata “Most” je prestao izlaziti te slijedi nastavak izlaženja poslije rata. Razni su izdavači. Moji književni počeci vezani su uz ovaj časopis. Sjećam se kada je moje poetsko stvaralaštvo u časopisu predstavio književnik Munib Delalić. Objavljujem tada pjesme u stihu i prozi, a objavljene su i književne kritike o mojim prvim knjigama. Nestrpljivo bih čekao izlazak sljedećih brojeva “Mosta” koji su trebali objaviti moje radove. Posebno sam surađivao s “Mostom” dok je glavni urednik bio književnik Krešimir Šego. S posebnim zanimanjem iščitavao sam pjesme iz njegove zbirke “Stojna kuća”. Poslije rata Šego pokreće časopis za pučkoškolce “Cvitak”. “Cvitak” postaje dostupan u svim pučkim školama u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu. Putuje jednom Šego Bosnom. Policajci ga zaustave zbog prebrze vožnje. On se snađe i dadne im “Cvitak”. Slijedila je samo opomena. Poslije nekoliko mjeseci našao se u istoj situaciji. Ponovno policajcima nudi “Cvitak”. Oni mu spomenuše kako im je “Cvitak” već davno dao… Jedno vrijeme časopis redovito objavljuje moje književne uratke o ljekovitom mediteranskom bilju. Bio je to neki sretan spoj farmaceutske botanike i poezije. Kada bi me susretali učenici iz moga rodnog Gradca i Neuma, govorili su kako im se sviđaju moje pjesme objavljene u “Cvitku”. Lijepo je to doba moga života.
Drugi most. Drugi most, koji je u fokusu moga razmatranja, književni je časopis “Most/The Bridge”. Ovaj časopis koji izdaje Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu pokrenut je 1996. Časopis donosi djela hrvatskih autora u prijevodu na strane jezike. Izlazi i pod francuskim nazivom “Le Pont” i njemačkim “Die Brücke”. Suradnik sam i u tome časopisu. Časopis objavljuje moje pjesme u prijevodu na njemački i španjolski jezik te književne kritike o mome stvaralaštvu na engleskom jeziku. A onda, u dvobroju 3-4/2015. objavljen je antologijski prikaz suvremenog stvaralaštva 50 hrvatskih pjesnika s po 7 objavljenih pjesama na španjolskom jeziku. Antologiju je priredila vodeća hrvatska hispanistica i književnica dr. sc. Željka Lovrenčić pod nazivom “Encuentros/Susreti”. Ovaj dvobroj “Mosta” Papi je uručio poznati književnik i svećenik akademik Ivan Golub. Sretan sam što je papa Franjo imao priliku pročitati neke moje pjesme. Ovih dana imamo priliku pročitati pjesme hrvatskih pjesnika: Pere Pavlovića, Borisa Domagoja Biletića i Dražena Katunarića u prijevodu spomenute autorice na španjolski na web-stranici Croacia/Chile koju uređuje čileanski pjesnik hrvatskih korijena akademik Andrés Morales Milohnic.
Treći most. Pelješki most premošćuje Malostonski zaljev i tako spaja razdijeljeni teritorij Republike Hrvatske. Most se proteže od Komarne na kopnu do Brijeste na Pelješcu. Dužina mu je 2404 m, širina 24 m, a visina 55 m. Malostonski zaljev proglašen je rezervatom prirode u moru, a zaštićen je ekološkom mrežom Natura 2000. Pelješki most nadomak je neumskog akvatorija koji je također ekološki zaštićen projektom “Južni Jadran: regionalni prostorni plan južnog Jadrana” koji je rađen šezdesetih godina prošlog stoljeća pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Projekt, koji su izradile međunarodne institucije, a najizravnije u njega bile su uključene tri republike bivše države - Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Crna Gora, ne predviđa izgradnju nikakve luke ni lučice u ovom širem akvatoriju iz ekoloških razloga. Prvenstveno se to odnosi na zatvorenost ovoga dijela mora kopnom, na malu dubinu i nemogućnost cirkuliranja i turbulentnog gibanja voda. Izgradnja i najmanjeg objekta uz more i bližu obalu predstavlja potencijalnu opasnost za ekološku katastrofu na širim prostorima. Uz izgradnju Pelješkog mosta vežu nas neki lijepi događaji koji će ostati zapisani zlatnim slovima u našoj povijesti. Most su gradili domaći graditelji i Kinezi. Dvojica hrvatskih inženjera Ivica Granić i Franko Berović u most su ugradila domovinsku krunicu - krunicu od crvenih i bijelih zrnaca. Neka Bog čuva i spaja Hrvatsku i sve ljude koji ovim mostom putuju. A maestro don Dragan Filipović uglazbio je stihove o Pelješkom mostu (don Dragan Filipović i fra Ante Marić autori su prve opere Hrvata u BiH: Diva Grabovčeva). Pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra stihove je napisao. Članovi i suradnici Akademskog zbora Pro musica iz Mostara izveli su skladbu. Instrumentalna pratnja bijaše im Tamburaški orkestar Mostar pod vodstvom Davora Kožula. Na snimanju spota radili su Mario Beljo, Matea Beljo i Toni Nikolić. Pomogao im je spomenuti inženjer Ivica Granić. •