Situacija u BiH, ni politička, ni ekonomska, a ni društvena, općenito, nije dobra. I tako je već godinama, a mnogi će reći – i desetljećima, još od rata. No kad se pogleda što se sve u svijetu zbivalo 2023., onda bi svi u BiH mogli kazati “dobro smo i prošli” ili onu poznatu uzrečicu, a ujedno i želju “samo da ne bude rata”.
Ako ipak malo podignemo standarde očekivanja, reći ćemo da BiH i njezini žitelji nemaju po mnogočemu dobrome pamtiti proteklu godinu. Ulazak u 2023. bio je prilično optimističan jer je bilo jasno da će nakon izbora održanih u listopadu 2022. godine vlast na državnoj i entitetskoj razini biti formirana na nešto drukčijim načelima nego inače. Umjesto matematičke koalicije, vodeća hrvatska stranka, HDZ BiH, i tročlana koalicija stranaka iz Sarajeva uspostavile su programsku vlast u entitetu FBiH istisnuvši vječni SDA u oporbu.
Unatoč dobroj volji, nova vlast nije uspjela mnogo toga konkretnog napraviti u prvoj godini vladavine, ali, za razliku od prijašnjih godina, osjeti se da je uzajamno povjerenje mnogo veće i da se teži kompromisu. Nažalost, to povjerenje između hrvatskih i bošnjačkih koalicijskih partnera u najvećoj mjeri nije preneseno na državnu razinu, gdje je Dodikov SNSD nezaobilazan partner. Uz poticaj iz SAD-a i EU, usvojeni su neki reformski zakoni s europskog puta i nakon niza godina napravljen je konkretan pomak k pridruživanju EU. No političke trzavice zbog uloge stranaca u Ustavnom sudu BiH, legitimiteta visokog predstavnika i njegovih odluka te neuspjeha u rješavanju statusa državne imovine spriječile su da državna vlast učini većinu onoga što je obećala u prvoj godini mandata.
Nije opravdanje, ali bilo je tu i nekih vanjskih čimbenika koji su pridonosili nestabilnosti u BiH. Sada već dugotrajan rat u Ukrajini geostrateški je poremetio političke i ekonomske odnose u svijetu, a sukob Izraela i Hamasa sve je to dodatno zakomplicirao. Iako ih se u svemu tome ništa ne pita, bosanskohercegovački političari, pa i javnost, zauzimali su strane, i to, u pravilu, suprotne. Rezultat su dodatne podjele i tenzije unutar same BiH.
Rast troškova života, migrantska kriza, uspostava schengenske granice, iseljavanje stanovništva, brojne korupcijske afere, nesreće i tragedije, samo su dodatno situaciju činili depresivnijom. Tek poneku lijepu vijest donosili su sportaši, ponajprije mostarska plivačica Lana Pudar i njezini sugrađani, nogometaši Zrinjskog. Pokazali su da se može i bolje od sada već tradicionalne, bosanskohercegovačke (ispod)prosječnosti. Kraj godine ponovno su obilježile ružne vijesti: Dodikove prijetnje secesijom RS-a, sarajevski rekord po zagađenosti zraka i brojne druge političke, gospodarske i pravosudne afere.
Teško je prognozirati kakva je godina pred BiH. Postoje realni izgledi da se napravi veliki iskorak na europskom putu i u ožujku odobri otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji. Za to je potrebno ispuniti još nekoliko uvjeta koje je postavila Europska komisija. Na tom putu BiH ima mnogo saveznika, a prvenstveno, susjednu Hrvatsku.
Za nešto će se pitati i same stanovnike BiH. U listopadu izlaze na lokalne izbore, a oni s hrvatskim državljanstvom i na niz izbora u Hrvatskoj, uključujući one za Europski parlament. Ove će godine pola svijeta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsjednika. Najvažniji su oni u Rusiji, Brazilu, Turskoj, Indiji… a osobito u Americi. Na njima, istina, bh. građani ne sudjeluju, ali o njihovu ishodu ovisi mnogo toga u svijetu, pa i u daytonskoj BiH. Kao i ona želja “samo da ne bude rata”
