U povodu približavanja vremena kada Orašje na filmskoj karti početkom rujna postaje važna odrednica za sve glumce i nezaobilazno mjesto susreta svih filmskih djelatnika, glumaca, redatelja, scenarista i cijele elite hrvatskog glumišta, razgovarali smo s Iljom Benkovićem ususret najvećem kulturnom događaju Posavine, pa i jednom od najvećih u regiji.
Kako ste doživjeli dodjelu velikog priznanja “Večernjakov pečat”?
- Najprije želim zahvaliti Večernjem listu što je prepoznao, vrednovao i adekvatno nagradio moj rad. A ja ću s još više žara, ljubavi i entuzijazma nastaviti dalje. Važno je pri tome reći, kada imate čvrste i stabilne temelje u koje gotovo tri desetljeća ugrađujete, dograđujete i oplemenjujete jednu dobru ideju i viziju, onda konačni epilog mora biti kvalitetan i prepoznatljiv kulturni proizvod. Ogromnu prepoznatljivost našemu festivalu zasigurno je dao tijekom 23 godine rada njegov utemeljitelj, vizionar, veliki glumac i čovjek Ivo Gregurević. Osobno sam u taj prekrasni filmski projekt uložio gotovo pola svoga života. A ova nagrada koju sam dobio je i nagrada mojim bliskim suradnicima te pokroviteljima, što pokazuje i da jedno malo Orašje može iznjedriti velike i prepoznatljive kulturne projekte.
Vratimo se na Dane hrvatskog filma “Ivo Gregurević”, u čemu je tajna i kako je sve počelo?
- Pa, naravno, u našem Ivi. Sve je zapravo počelo kao ratna avantura Gregurevića davne 1995., kada je s nekolicinom glumaca, redatelja i djelatnicom Hrvatske matice iseljenika Zagreb nenadano i nenajavljeno čamcem, jer most je bio srušen, prešao Savu i stigao u Orašje. Čamac je bio pun nekih čudnih metalnih kolutova koji su podsjećali na protutenkovske mine. Na upit o čemu je riječ, Ivo je odgovorio kako je to specijalno oružje kojim se on bori protiv mračnih sila. Zapravo, bile su to filmske role koje su odgovarale postojećim projektorima u poludevastiranoj kinodvorani. I dok je neprijatelj nemilosrdno tukao iz svih vrsta oružja po Orašju i okolici, sijući stradanja, ljudske patnje i nevolje, Ivo Gregurević uzvraćao je iz svog specijalnog oružja koje je izazivalo suprotan učinak - smijeh, raspoloženje i odmak od surove stvarnosti. Naravno, sva publika bila je uniformirana, naoružana i u svakom trenutku spremna za bojišnicu ako zatreba. Bio je to nevjerojatan začetak i nukleus budućeg poznatog i priznatog filmskog festivala. S godinama je Ivina filmska misija dobivala konture ozbiljnog filmskog projekta te smo odlučili djelovati kao kulturna institucija kroz formu filmskog festivala kojemu smo dali naziv “Dani hrvatskog filma” Orašje. Naravno da je takva ozbiljna forma tražila i podrazumijevala i mnogo ozbiljniji pristup cijeloj priči u pogledu organizacije, promidžbe i infrastrukture. Ali s puno optimizma, upornosti, korak po korak, već nakon 10 godina festival je postao prepoznatljiv i dobro prihvaćen u široj regiji od glumaca, redatelja i ostalih filmskih djelatnika, a posebice publike zbog koje se filmovi i stvaraju.
Što to festivalu u Orašju daje posebnost?
- Posebnost festivala je revijalni karakter u cilju prikazivanja najnovije jednogodišnje hrvatske filmske produkcije. Praktički, veći dio pulskog filmskog programa seli se u Orašje, što nam je dalo epitet “Mala Pula”, na koji smo itekako ponosni. Posljednjih 18 godina prakticiramo, kao gostujućeg filma, prikazivanje najnovijeg ili jednog od najnovijih filmova bh. kinematografije. Sve do preranog odlaska Ive Gregurevića festivalska nagrada bio je Zlatni dukat ugrađen u abonos, a dobitnici su kulturni djelatnici koji su dali veliki doprinos u stvaranju filmske i kazališne djelatnosti. Nakon Ivine smrti 2019. festival smo preimenovali u Filmski festival Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević”, a festivalska nagrada je prepoznatljiva brončana statua Ive Gregurevića autora akademskog kipara Ante Jurkića. Iako je ostao bez svog utemeljitelja i glavnog pokretača, festival je nastavio s djelovanjem uz punu potporu društvenih struktura - od gradske do državne razine, kako iz BiH tako i iz RH. Novitet festivala je svečana akademija posvećena velikanu hrvatskog glumišta Ivi Gregureviću, koja je ujedno i otvorenje festivala, a što jasno daje do znanja da je i dalje glavna uloga te divne filmske priče.
Može li se doznati nešto više o ovogodišnjem festivalu?
- Ovogodišnji Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević” počinju 31. kolovoza i traju do 8. rujna. Svečana akademija i otvorenje bit će u znaku pet Zlatnih pulskih arena Ive Gregurevića jer Ivo je jedini hrvatski glumac koji je pet puta primio to najprestižnije hrvatsko filmsko priznanje i stoga sam uvjeren da će rijetko koji glumac dosegnuti takav glumački uspjeh. Akademija će biti održana u renoviranoj kinodvorani, oplemenjena primjerenim glazbenim programom te pozdravnim govorima gostiju s državne razine BiH i Hrvatske. I ove godine visoki pokrovitelji su Hrvatski narodni sabor BiH i Vlada Hrvatske. Što se tiče filmskog programa, bit će prikazano devet filmova, a za izbor se pobrinuo selektor festivala dr. sc. art. Zrinko Ogresta, redatelj i predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uz program za odraslu populaciju, i ove godine tu su dječji filmovi koji će biti prikazani u ranijim terminima. Ulaz za sve festivalske projekcije je besplatan, a kod dječjih filmova pri izlasku iz dvorane mališane će čekati slatko iznenađenje - čokolada. Tim malim sitnicama uvijek želimo i najmlađoj filmskoj publici pokazati festivalsku dobrodošlicu. Drugi dan festivala u znaku je splavarenja rijekom Savom s glumcima i ostalim gostima uz adekvatan glazbeni i gastronomski program. Ostalim danima predviđene su filmske projekcije.
Kakav je, po vašem mišljenju, značaj filmskog festivala u Orašju?
- Teško je pobrojiti u kojim se sve smjerovima reflektirao pozitivan učinak filmskog festivala u Orašju i koliko je Ivo, kako to volimo reći, pozitivan glas posavski širio na sve strane svijeta, a da ne govorimo o lokalnoj posavskoj sredini. No, kada govorimo o značaju festivala za sredinu u kojoj se odvija, slobodno možemo reći da je višestruk s pozitivnim učincima. Kulturološki gledano, Orašje je postojanjem festivala uvršteno na regionalnu festivalsku kartu s prepoznatljivim statusom, a s obzirom na svoj zemljopisni položaj, postalo je općeprihvaćena poveznica i kulturno čvorište na granici Europske unije. Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević” imaju i pozitivan sociološki učinak kroz angažman većeg broja volontera mlađe dobi koji u skladu s mogućnostima aktivno sudjeluju u provedbi projekta.
Zbog svoje masovnosti i šireg interesa javnosti festival dobrim djelom doprinosi ne samo razvitku kulturnog turizma nego i ostalim oblicima kao što su etno turizam, gastronomski i dr. I na kraju da zaključim, teško je i gotovo nemoguće pronaći iole suvislu i ozbiljnu priču o Ivi Gregureviću, a da se uz to ne veže i ne spominje Orašje, niti se Orašje bilo gdje ozbiljno predstavlja bez Ive Gregurevića kao jedne od najbitnijih svjetovnih osoba s tog područja. Toliko u kratkim crtama o značaju festivala.
Iznimno važan prateći sadržaj festivala u Orašju je i ljetna škola filma koja se radi u režiji Hrvatske matice iseljenika Zagreb i uz suradnju Centra za kulturu Orašje?
- Svakako. To je važan prateći sadržaj festivala jer daje mogućnost mladim filmašima iz cijeloga svijeta da dođu u Orašje i uče od profesionalaca kako se stvara film. Posebnost je te škole što njezin prvi filmski uradak uvrstimo u festivalski program pa i šira publika može vidjeti taj rad. Do sada su njihovi filmovi naišli na pozitivan odjek javnosti pa ne sumnjam da će voditelj škole profesionalni redatelj Ivan Mokrović i ove godine učiniti za te mlade filmaše odličnu edukaciju, ali i druženje kroz festival u Orašju. Ljetna škola filma, iako je novi sadržaj, svakako je oplemenila festival i postaje njegov tradicionalni sadržaj.
Poveznica medija i festivala i važnost za ovaj najstariji filmski projekt u BiH...
- Bavljenje organiziranjem filmskih festivala ili bilo kojih drugih značajnih društvenih događanja bez angažiranja i nazočnosti medija besmisleno je jer ono što nije zapisano ili na bilo koji drugi način zabilježeno - kao da se nije ni dogodilo. Život suvremenog čovjeka gotovo je nezamisliv bez masovnih medija u funkciji javnog informiranja građana iz svih segmenata života. Budući da smo svjesni te nepobitne činjenice, velike napore uložili smo kako bismo sedmu silu maksimalno vezali uz naš festival na obostrano zadovoljstvo. Mislim da smo u tom poslu itekako uspjeli jer više od 20 godina Večernji list (izdanje za BiH) glavni je medijski pokrovitelj Filmskog festivala Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević”, najznačajnijeg kulturnog projekta na prostoru Posavske županije. Činjenica je da smo, poslije Večernjakova pečata, društveni događaj koji je najbogatije i najkvalitetnije slovom i fotografijom predstavljen čitateljskoj populaciji. Rijetkost je da netko s tolikom dozom empatije, poštovanja i profesionalnosti predstavlja jednog čovjeka, jedan kulturni projekt i sredinu u kojoj se taj projekt događa. Zbog svega navedenog osjećam potrebu zahvaliti uredništvu i novinarima Večernjeg lista na čelu s Jozom Pavkovićem na takvom pristupu prezentiranju našeg kulturnog projekta.
Festival je napravio i iskorake... Rezime svega?
- Veliki iskorak napravili smo i kada su u pitanju druge vrste medija, tako da treba istaknuti i RTV Herceg Bosne kao medijskog pokrovitelja koji izravnim televizijskim prijenosom svečane akademije i kraćim prilozima prati cijeli tijek festivala. Festivalska događanja redovito kroz određene televizijske priloge prate i HRT, BHRT, FTV te veći broj lokalnih TV postaja, prije svega, lokalni Radio Orašje, ali i brojni digitalni mediji, portali..., što također govori o medijskom interesu i značaju festivala. Nadamo se da će i nadalje festival ostati miljenik medija. I na kraju, da rezimiram, filmski festival u Orašju začet je u najteže ratno doba, prošao je mnoga turbulentna vremena i iskušenja, prebrodio i najveći gubitak - prerani odlazak Ive Gregurevića, no s velikom dozom optimizma nastavlja kroz “Malu Pulu” prezentirati najnovija dostignuća hrvatske filmske produkcije.
